Hrvatska treba uvesti javne usluge provjere sastava psihoaktivnih supstanci

Drug checking nije isto što i drug testing jer ne testira prisutnost supstance u osobi niti se fokusira na kazneni progon. Naprotiv, ova praksa u cilju ima zaštitu zdravlja korisnika i povećanje sigurnosti na rizičnim mjestima kao što su noćni izlasci i festivali.

Djelovanje riječke Udruge Terra usmjereno je na uspostavljanje odnosa uzajamnog povjerenja i pružanja pomoći ovisnicima i povremenim konzumentima opojnih droga koji nisu adekvatno obuhvaćeni zdravstvenim i socijalnim mjerama postojećih ustanova i službi, kao i smanjenja štete nastale konzumiranjem opojnih droga.

U sklopu Udruge, djeluje i program Tripsitters s ciljem smanjenja štete u noćnim izlascima, a nedavno su na svojim društvenim mrežama pokrenuli web kampanju kojom se zalažu za uvođenje drug-checkinga. Više detalja o drug-checkingu, pishoaktivnim supstancama i sigurnom spolnom ponašanju možete pronaći na njihovim društvenim mrežama Instagramu, Facebooku i TikToku (@tripsitters_rijeka). Maša Serdarević i Andrej Rupnik djelatnici udruge Terra i voditelji programa Tripsitters vjeruju kako će i u Hrvatskoj uskoro biti omogućeno legalno, anonimno i potpuno besplatno testiranje psihoaktivnih supstanci. Inače, drug-checking postoji u preko 20 zemalja, između ostalih Švicarskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, a od 2006. i u susjednoj nam Sloveniji.

Ključna je suradnja sa zdravstvenim institucijama i kreatorima politike, navode Andrej i Maša koji vjeruju kako „osim adekvatne edukacije mladih, usluge koje su dostupne korisnicima supstanci mogu smanjiti broj smrtnih slučajeva od predoziranja, kao i smanjiti broj korisnika opasnih supstanci“.

Princip je sljedeći: na unaprijed određenom drop in mjestu korisnik usluge ostavi svoj uzorak koji se potom šalje na analizu u laboratorij. Tamo se provjeravaju sastojci i uspoređuju s onim što korisnik misli da je kupio. Potom se uzorak vraća korisniku uz detaljne informacije o sastavu i korisne savjete za sigurniju uporabu. Ukoliko bi se detektirala prisutnost nekih neočekivanih štetnih ili nepoznatih tvari, korisnik bi dobio upozorenje te je na njemu odluka što će učiniti sada kad ima na raspolaganju svo znanje o supstanci. Tako laboratoriji osim testiranja vrše i sigurno odlaganje supstanci ako se korisnik odluči da ih ipak ne želi konzumirati. Postoji i drugi oblik testiranja on site gdje se primjerice na predviđenom mjestu na festivalu testiraju supstance u kratkom vremenskom roku kako bi posjetitelji mogli uživati u eventu na sigurniji način.

Čitav ovaj proces je anoniman, a u kontakt s uzorcima mogu doći samo oni koji su od države odabrani te stručno educirani o postupku. U Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga pod člankom 18. stavkom 1. t. stoji da drogu mogu posjedovati i ”djelatnici koji provode programe prevencije, liječenja, odvikavanja i smanjenja štete te znanstvenoistraživačke projekte radi praćenja dostupnosti i pojavnosti novih psihoaktivnih tvari u cilju zaštite javnog zdravlja”. Na taj način se uspostavlja odnos uzajamnog povjerenja i otvara se put ka boljem informiranju javnosti. Usluga provjere droga je stvorena s namjerom da se korisniku pomogne u smanjenju izloženosti riziku bez prosuđivanja njihove odluke o konzumiranju droga i nepotrebnog stigmatiziranja. Dakle, drug checking je integrirana usluga koja omogućuje pojedincu kemijsku analizu droga te savjetovanje, pritom nastojeći smanjiti štetu uzrokovanu konzumacijom droga kroz bolje informiranje pojedinaca o sadržaju droga koje namjeravaju konzumirati.

Uvođenjem ove prakse Slovenci su uspješno detektirali prisutnost fentanila u sastavu nekih droga i izbjegli tragične posljedice. Tako je drug checking važan doprinos sustavu ranog upozoravanja jer otvara prostor za intervenciju prije nego što dođe do kritične situacije. Općenito postoji malo istraživanja o njegovim efektima na konzumaciju droga i druga rizična ponašanja; Benshop i suradnici 2002. godine proveli su početna istraživanja koja pokazuju kako drug checking ne stimulira povećanje konzumacije droga već ga čak i smanjuje. U Hrvatskoj drug checking nažalost još ne postoji, najsličniji projekt proveo je Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u suradnji s Gradom Zagrebom gdje su omogućili anonimnu i besplatnu analizu opojnih sredstava koja je bila namijenjena roditeljima te su morali osobno donijeti uzorak koji su željeli poslati na testiranje.

U sklopu svoje kampanje s ciljem osvještavanja javnosti o nužnosti uvođenja drug-checkinga Tripsittersi su u suradnji s Cro-mount timom snimili kratak video…