TEMA DANA: »Monstruozna« gentrifikacija Berlina

Temu dana iz Berlina piše naš suradnik i kolumnist Thian, a sastavio je na temelju svojih zapažanja i nedavnih događaja oko zatvaranja kluba Griessmuehle.

Foto Daniel Brosch

Berlin je grad koji počiva na slobodi, umjetnosti, zabavi, no također i razvijenoj industriji, te znanosti. . Tako nekako bi mogli započeti tekst o ovome posebnome gradu. Da smo članak pisali prije stotinjak godina mogli bi zapoceti ovako "Berlin je grad koji počiva na slobodi, umjetnosti, zabavi, no također razvijenoj industriji te znanosti". 

Foto Claudio Schwarz

Drugim riječima, grad je zadržao svoje karakteristike kroz godine. Ono zbog čega je i danas ono što jest. Što se onda tako tragično u gradu dogodilo i koje je vrijednosti u cijelo jedno stoljeće izgubio? Možda bi bilo bolje reći: kako li je uz sve što se u gradu izdogađalo Berlin uspio zadržati neke od svojih glavnih značajki. Od drugog svjetskog rata, podjele na istočni i zapadni; hladnog rata pa do ponovnog ujedinjenja grad se transformirao nekoliko puta. Sve to ostavilo je tragove koji su još i danas vidljivi na ulicama njemačke prijestolnice.

No, sva ta energija i neuništivost ponekad prolaze nezapaženo u očima ljudi. S druge strane pak, zatvaranje pojedinih klubova se doživljava "de facto" kao krah kompletnog gradskog sustava. Čak se mogu pročitati informacije kako glavni grad osim industrije noćne zabave zapravo i nema ništa drugo pa se svemu skupa ne piše baš dobro.

Berlin je glavni grad četvrte najjače svjetske ekonomije, a u njemu se nalaze sjedišta ili su osnovani giganti poput tvrtki: Lufthansa, Deutsche Bahn, Siemens, Bayer, Axel Springer i mnogi drugi. Novije doba donijelo je startup ludilo, te se u samom se gradu svakih 20 minuta osnuje nova tvrtka.

Foto Stefan Widua

Nedaleko od mene nalaze se Ableton i Soundcloud, a nešto dalje i Native Instruments. Sad se već možemo zapitati kakve sve to ima veze s gentrifikacijom i klubovima? Odgovor je vrlo jednostavan, bez ekonomije vrlo vjerojatno ne bi bilo ni klupske scene kakvu danas u Berlinu imamo.

Foto Simon Tartarotti
 
Ulaznice za klupske večeri u pojedinim klubovima znaju koštati po 12 € pa se lako može zaključiti koliko je potrebno izdvojiti za izlazak. Za sve to skupa potrebno je imati određeni standard i grad mora imati dovoljno kapaciteta i mogućnosti za sve te mlade ljude koji dolaze u Berlin. Zadnji je podatak da se u glavni grad Njemačke doseli 40 tisuca ljudi godišnje. U hrvatskim omjerima to je kao da se jedan grad veličine Dubrovnika svake godine doseli u jedan drugi grad, i tako iz godine u godinu.

Gentrifikacija ima svojih negativnih strana, no gradu poput Berlina ulaganja su neophodna, štoviše nužna pogotovo ako se uzme u obzir infrakstruktura u istočnome dijelu. Devedesetih godina grad je bio najveće gradilište u Europi i napravilo se jako puno. Tada su također i nastali mnogi klubovi od kojih danas neki još uvijek postoje, a neki ne. No veliki dio tih klubova bio je smješten u prostorima koji nisu zadovoljavali tehničke preduvjete što je i logično samo po sebi. Stoga, ne treba čuditi nego razumjeti kako moderno uređenje i urbanisticki planovi funkcioniraju.

Noćni život je sastavni dio Berlina i grad je to na globalnoj razini jako dobro izbrendirao. Svaki vikend more ljudi dolazi u grad radi odlazaka na partije, u klubove i barove. Smještajni kapaciteti su puni, pogotovo oni koji se nalaze u blizini klubova poput Berghaina, Tresora itd..

Foto Ricardo Gomez

Noćni život i klupska scena ne pokazuju znakove zamora

Za mjesta koja imaju adekvatan management, kvalitetne programe i dugoročnu strategiju ne bi se trebali bojati. Upravo je klub Tresor u svojoj prošlosti bio žrtvom gentrifikacije te je morao iseliti iz svojih prostorija. No, Tresor je danas u mnogo adekvatnijem i većem prostoru za koji vlasnik Dimitri Hagemann kaže da imaju ugovoreni najam za narednih 20 godina.

Berghain je pak jedan od rijetkih koji posjeduje zgradu u kojoj se nalazi, kupljenu za smiješnih 1.71 mil. $ 2010 godine. Vjerojatno jedna od najboljih odluka u povijesti kluba. No, ne počiva scena samo na velikim klubovima. Štoviše, centar je preplavljen mjestima manjeg do srednjeg gabarita od kojih su neka već u drugom desetljeću postojanja.

Foto Jonas Tebbe

Povratak Loveparadea?
Dr. Motte je pak s druge strane pokrenuo inicijativu "Rave The Planet" koja se zalaže za povratak Love Paradea u Berlin. Na njihovim službenim stranicama u opisu stoji "Our initiators are artists, ravers, entrepreneurs…" 

Međusobna suradnja svih gradskih struktura je moguća i trebala bi biti prioritet i služiti dugoročnom razvoju klupske i art scene svakoga grada. Berlin bi mogao biti dobar primjer za mnoge stvari u tom području.  Lijepo je podržati klub u nastavku njegova rada i izaći na demonstracije protiv zatvaranja, kao što se to upravo sada događa sa legendarnim Griessmuehle-om. No, to je samo jedan od klubova, a glazbenu scenu treba podržati na svim područjima.

Mnogima to u današnje vrijeme nije jasno. Sceni je potrebno da se kupi ulaznica za klupsku večer, da se glazba nabavlja legalnim putevima, kupi merchandise artista itd. prate lokalni DJ-i, a ne favoriziraju strana imena. Najjači svjetski klubovi izgradili su svoje programe upravo na lokalnim imenima koja su se onda otisnula u svijet i promovirala scenu iz koje dolaze. Svjetlih primjera je mnogo, a razloga za zabrinutost klupske berlinske scene ne bi trebalo biti.