Hrvatski promotor: Bez preciznih naputaka nema smisla bilo što pokretati

– Nitko nema ništa protiv koncerata na otvorenom, ako se održavaju uz distancu. Koncerti u zatvorenom također bi se mogli održavati na način da to bude manji broj glazbenika koji su distancirani na više od dva metra i publika po istom pravilu.

Dakle, to bi se čak moglo i organizirati – aktualna izjava Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, probudila je nadu kako bi se uskoro u Hrvatskoj ponovno mogla slušati glazba uživo. Sve bolja epidemiološka situacija i popuštanje mjera tako bi, vjeruju svi oni željni svirki omiljenih izvođača i bendova, mogli rezultirati skorašnjim najavama o njihovim koncertima na otvorenom.

Krovni savez hrvatskih glazbenih udruga Unison nedavno je vladajućima, Stožeru civilne zaštite i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, uputio dopis s pet predloženih modela povratka glazbenih nastupa uživo, među kojima su koncerti na terasama i otvorenim gradskim prostorima poput trgova i riva, drive-in koncerti, koncerti u zatvorenim prostorima i na otvorenom (open-air), te iznio svoje viđenje načina njihova održavanja.

Nastupe u zatvorenom, predložili su u Unisonu, moglo bi se organizirati uz ograničen broj posjetitelja (sukladno veličini prostora) distanciranih oznakama poput zastavica, upozorenja na podu, vrpci… ili po sjedećim mjestima. Mnogima se iz korona-perspektive u prvi mah, a uskoro će to dopuštati i vrijeme, čini puno jednostavnije organizirati koncerte na velikim i otvorenim površinama poput onih na stadionima, gdje je lakše poštovati pravila socijalne distance. Publika bi, sugerirali su i iz Unisona, mogla pratiti koncert u grupicama od pet do deset ljudi, a uslužna i higijenska djelatnost odvijala bi se po principu redova iz modela trgovina, uz poštivanje svih epidemioloških mjera.

Koliko je takvo što izvedivo i ima li ekonomskog uporišta, upitali smo nekolicinu organizatora što većih, što manjih glazbenih događanja u Hrvatskoj. Iz razgovora s njima čini se kako još nema onih spremnih upustiti se u rizik, bolje rečeno skočiti grlom u jagode, i krenuti u organizaciju događaja s limitiranim brojem posjetitelja, a većim troškovima.

Ti prijedlozi, u financijskom smislu, ne drže vodu.

Pa je li netko, prije nego je to predložio, uzeo u ruke kalkulator?

Meni sve to, u neku ruku, zvuči kao da je prijedloge pisao netko tko nije organizirao nijedan koncert u životu ili to nije učinio barem posljednjih pet godina. Pa tko će održavati koncert bez financijske osnove? – kazao nam je jedan poznati hrvatski promotor i organizator i velikih i manjih glazbenih događanja, moleći nas da mu ne spominjemo ime, jer ne bi htio da ga vodstvo strukovnih udruga pogrešno shvati. Poštuje dobru volju i inicijativu, ali drži da će svaki ozbiljan i odgovoran organizator stati na loptu.

Evo, uzet ću samo za primjer događaj u zatvorenom prostoru. Tko će od posjetitelja stajati u mjestu tijekom cijelog koncerta? Pa trebat će mi, umjesto jednog, tri redara da motre drže li ljudi distancu. I kako će svi oni otići u toalet, do šanka po piće… Ne postoji varijanta socijalne distance na rock ili bilo kojem drugom koncertu. Bit će nam potreban stadion za događaj od 1000 ljudi.

Drive-in koncerti?! Nitko se ne pita koliko to košta. Koji će privatnik dati novac za takvo što?! Ako idem organizirati neki koncert, primjerice, na nekom velikom parkingu, i pustiti unutra 200 auta sa po dvoje ljudi u svakom od njih, zbog socijalne distance, imat ću 400 posjetitelja, a za produkciju takvog događaja potrebno mi ih je barem nekoliko puta više kako bih pokrio troškove. Ili ću ovima koji su unutra prodavati basnoslovnu skupu ulaznicu. Pa tko će je platiti? – pita se naš sugovornik, čudeći se kako nitko od predlagatelja koncerata s limitiranim brojem posjetitelja pred sobom nema Excel tablicu iz koje bi mu sve bilo jasno.

– Ono što je sada potrebno svakom organizatoru za ozbiljan ulaz u posao jest naputak ovlaštenih, koji će reći dvije ključne stvari – s kolikim brojem ljudi možemo organizirati događaje i od kojega datuma, naravno uz maksimalno ublažene mjere.

To su osnovni preduvjeti kako bi organizatori mogli planirati posao, pa makar na njih čekali još sedam mjeseci. Naravno, pri tome ne mislim na one čiji se glazbeni događaji financiraju novcem iz gradova, turističkih zajednica i sl., jednom riječju, kunama svih nas, poreznih obveznika, za čiju potrošnju ionako nitko ne snosi odgovornost. Bez preciznih naputaka nema smisla bilo što pokretati, bili bi to samo minusi i gubici. Moje je mišljenje da će netko nešto, po pitanju koncerata, pokušati raditi najranije početkom rujna – smatra iskusni hrvatski promotor. Cijeli članak pročitajte ovdje.

Kako za sada stvari stoje u Hrvatskoj bi se prvi manji eventi trebali odobriti od 18. svibnja, a uskoro će biti objavljene upute.

Naše je mišljenje da se ekipa Unisona trebala konzultirati u krajnju ruku sa Glasom poduzetnika – odbor za event industriju kako bi u krajnjoj liniji bili u komunikaciji i barem imali kakve-takve informacije i činjenice o problemima koji muče hrvatske organizatore. Tako bi i njihovi prijedlozi imali većeg smisla.