Ovog tjedna prepoučujemo briljantni niskobudžetni dokumentarac “Inside House” o koji se na internetu pojavio 2011. godine, a tema je house glazba.
Producent Carl H Productions (Movingdeep Music) ističe kako se radi o prvom dijelu dokumentarca, te da postoji još materijala koji nažalost nije montiran.
No, ovih 82 minute uploadanih na Youtube sadrži mnoštvo intervjua sa DJ-ima, producentima, promotorima kao što su Kerri Chandler, DJ Gregory, Jay-Jay, Dimitri from Paris, Mr. V…
Techno, sa svojim ponavljajućim ritmovima i slojevitim teksturama, ima sposobnost mijenjanja obrazaca moždanih valova, usmjeravajući slušatelje u izmijenjena stanja svijesti. Ova promjena je slična ulasku mozga u drugačiji način percepcije koji nadilazi uobičajenu svjesnost.
Foto: wetechno.co.za
Neuroznanstvena istraživanja pokazuju da određene frekvencije u glazbi mogu rezonirati s mozgom na način koji mijenja njegove valne obrasce. Npr. ravnomjeran ritam techna može potaknuti mozak da se uskladi s ritmom, što dovodi do pojačanih aktivnosti alfa i theta moždanih valova. Ta su stanja često povezana s opuštanjem, meditacijom i povećanom kreativnošću. Stoga techno glazba može djelovati kao kanal do dubljih, reflektivnijih stanja, nudeći slušateljima put za istraživanje vlastitog uma i potencijalno otključavanje novih područja misli i percepcije.
Ponavljajuća priroda techno glazbe olakšava mentalno resetiranje…
Štoviše, ova sinkronizacija moždanih valova s ritmom techno glazbe može poboljšati kognitivnu fleksibilnost, omogućujući slušateljima da razmišljaju apstraktnije i inovativnije. Ponavljajuća priroda techna, daleko od monotone, olakšava mentalno resetiranje, pomaže u čišćenju mentalnog nereda i ponovnom fokusiranju uma. Ovaj fenomen naglašava složenu međuigru između slušnih podražaja i kognitivne obrade, pri čemu techno glazba služi kao moćan alat za stimulaciju mozga i kognitivno poboljšanje.
Future Shock 2001, naziv je najpoznatijeg hrvatskog indoor ravea koji se održavao od 1994. do 2002. u Zagrebu.
Jučer smo objavili flyerna našem Facebook profilu s drugog izdanja “Second Experience” koji se održao 3. prosinca 1994. na Zagrebačkom Velesajmu.
Plesalo 8 tisuća partijanera – dvorana nakratko ostala i bez struje
Objava je pobudila interes brojnih naših fanova koji su pohodili prve rave partye uključujući i Future Shock, te su u sklopu iste komentirali svoja iskustva, ostavljali fotografije, flyere i druge uspomene iz toga doba.
O Future Shocku smo pisali u više navrata, a početkom ove godine objavili i anketu u kojoj je 95% čitatelja glasalo da želi plesati na raveu kojim bi se obilježilo 30 godina od prvog ravea, a to će se uskoro i dogoditi – točnije 14. prosinca2024., o čemu ćete biti informirani na vrijeme.
Za informaciju, prvi FS je održan 11.06.1994. na Zagrebačkom Velesajmu pod motom “Welcome to Cybercity”.
Pogledajte video snimku sa Second Experiencea u nastavku…
Mnogi klubovi zatvoreni su zbog financijskih pritisaka, ali noćni život nije stao. U mnogim gradovima svjedočimo evoluciji klupskih prostora i događaja, koji sada nude raznovrsnije sadržaje. Primjeri uključuju kinky zabave, te događaje koji kombiniraju umjetnost i glazbu.
Pandemija je bila katalizator promjena, prisiljavajući organizatore i sudionike noćnog života na nove formate i načine okupljanja
Pandemija je bila katalizator promjena, prisiljavajući organizatore i sudionike noćnog života na nove formate i načine okupljanja. Kinky i queer scene dobile su veći prostor, pružajući inkluzivnija i eksperimentalnija iskustva. Također, sve je više događaja s fokusom na mentalno zdravlje, pružajući ljudima priliku za povezivanje bez prisile konzumacije alkohola ili droga. Ovo su prostori gdje zabava više nije samo ples uz glazbu, već je isprepletena s umjetničkim izložbama, performansima i kulturnim događanjima, čineći svaki izlazak višedimenzionalnim iskustvom.
SNOP u Attacku – autor fotografije Marko Lopac
Klubovi su se također suočili s financijskim problemima zbog pandemije, povećanja troškova i visokih cijena najma, ali to ih nije spriječilo da pronalaze kreativne načine kako bi preživjeli. Mnogi su prešli na manja okupljanja, privremene ili mobilne prostore, kao i suradnje s drugim umjetničkim kolektivima. Fleksibilnost u organizaciji događaja omogućila je nastavak rada unatoč teškim okolnostima.
Sve ove promjene pokazuju da klupska kultura nije mrtva, već je doživjela transformaciju
Noćni život također se suočava s promjenama u ponašanju posjetitelja, koji sada traže više od tradicionalne klupske večeri. Povećana svijest o mentalnom zdravlju, veći fokus na sigurnost i sveprisutnija digitalizacija noćnog života rezultirali su širenjem virtualnih i hibridnih događaja, koji kombiniraju fizičko prisustvo i online elemente. Dok su virtualni partiji bili privremeni odgovor na lockdown, neki elementi tog iskustva opstaju i dalje, posebno u kontekstu globalnih zajednica koje sada mogu sudjelovati u istim događanjima bez obzira na geografske granice.
Sve ove promjene pokazuju da klupska kultura nije mrtva, već je doživjela transformaciju. Ona je sada raznovrsnija, inkluzivnija i fleksibilnija nego ikada prije. Novi oblici zabave, hibridni prostori i multidisciplinarni događaji pomiču granice tradicionalne klupske večeri. Iako izazovi ostaju, poput visokih troškova i financijske isplativnosti, scena noćnog života ipak pronalazi načine za prilagodbu i inovaciju.
Kroz intervju sa nekoliko DJ-eva, otkriva se kako noćni rad, pritisak društvenih mreža, fizička iscrpljenost i neredovni rasporedi utječu na njihovo mentalno zdravlje. Usamljenost na putovanjima, ponekad višesatnim, često dovodi do izolacije, a očekivanja publike i industrije dodatno povećavaju stres.
Poznati slučajevi poput Aviciijevog tragičnog kraja ističu opasnosti neprepoznavanja ovih problema. Pored toga, članak se osvrće i na rodnu neravnopravnost u DJ industriji, naglašavajući da žene DJ-evi često prolaze kroz dodatne slojeve stresa, suočene sa seksizmom, uznemiravanjem i pritiskom da se dokažu u pretežno muškom okruženju. Ove situacije rezultiraju anksioznošću, depresijom, pa čak i posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP).
Noćni život kao kontekst u kojem DJ-evi rade često podrazumijeva prisustvo alkohola i droge, što može dovesti do zloupotrebe supstanci. Mnogi DJ-evi osjećaju pritisak da konzumiraju te supstance kako bi se nosili sa stresom ili se uklopili u zabavljački aspekt svoje profesije, a to dodatno pogoršava probleme sa mentalnim zdravljem. Pored toga, zbog nepravilnog spavanja i visokog nivoa adrenalina tijekom nastupa, DJ-evi često doživljavaju fizičku i mentalnu iscrpljenost.
Mnogi DJ-evi smatraju da industrija noćnog života i dalje nedovoljno podržava profesionalce…
Iako je u posljednje vrijeme mentalno zdravlje postalo češća tema u javnosti, mnogi DJ-evi smatraju da industrija noćnog života i dalje nedovoljno podržava profesionalce kada je u pitanju očuvanje mentalnog zdravlja. Prema mišljenju nekoliko DJ-eva, važna je promjena u kulturnom pristupu i veći fokus na pružanje pomoći i resursa za mentalnu stabilnost, kako bi se izbjegli problemi koji mogu postati fatalni, kao što je bio slučaj sa Aviciijem.
Sve u svemu, članak ističe važnost podrške i razumijevanja za ove probleme, posebno u kontekstu industrije koja se neprestano razvija i očekuje sve više od svojih izvođača. Veća svijest o važnosti mentalnog zdravlja i promjena u načinu na koji se DJ-evi tretiraju od strane industrije mogla bi značajno doprinijeti smanjenju stresa i opasnih posljedica koje ovaj posao može nositi sa sobom.
Različiti programi i aplikacije omogućuju gotovo svima da miksaju glazbu, ali to donosi i određene izazove za plesne podije.
Foto Enora Paola
U ovoj novoj eri, plesni podiji postaju raznoliki, ali i pretrpani
Sve je veći broj DJa koji popularnost i nastupe stječu preko broja fanova na društvenim mrežama, a sve manje koji to rade sa istinskom strašću. S jedne strane, više DJ-eva znači veći izbor glazbe i stilova, dok s druge strane može doći do gubitka autentičnosti.
Dobar DJ poznaje povijest glazbe i provodi puno vremena kopajući po pjesmama kako bi pronašao skrivene dragulje. Tim bolje ako DJ-i mogu producirati vlastitu glazbu ili remiksirati postojeće pjesme. Profesionalni DJ-evi koji su nekad bili ključni za stvaranje atmosfere sada se suočavaju s izazovom diferencijacije, dok amateri pokušavaju pronaći svoje mjesto.
Osim toga, scena se suočava s problemima u vezi s kvalitetom nastupa. Mnogi noviji DJ-evi možda nemaju dovoljno iskustva u čitanju publike, što može rezultirati slabijim iskustvom za posjetitelje. No, unatoč tome, prisutnost novih talentiranih DJ-eva donosi i svježinu i inovacije.
Na kraju, klupska kultura se neprestano mijenja
Dok tehnologija omogućuje pristup DJ-vještinama svima, važno je održati ravnotežu između kvalitete i dostupnosti. Plesni podiji su prostor za zajednicu, a kvaliteta nastupa i atmosfera ostaju ključni za uspjeh noćnog života, piše Vice.
