U petak 7. lipnja na impozantnoj će pozornici nastupiti Adriatique, Seth Troxler, TSHA, Miguelle & TONS te hrvatski DJ Yakka. Drugog dana festivala, za koji vlada izniman interes diljem svijeta, u subotu, 8. lipnja nastupaju Bedouin, Dixon, Vintage Culture, Avantgart Tabldot te hrvatska DJ legenda Felver.
Dnevne ulaznice se mogu osigurati kroz sustav Entrio.
Vrata Agarthe dvodnevna su glazbena odiseja koja spaja prošlost i sadašnjost te nudi pogled na njezinu bogatu povijest i živopisnu kulturu. Cave Romane, drevni je kamenolom iz rimskog doba koji je odigrao ključnu ulogu u izgradnji pulske Arene pod zapovjedništvom cara Vespazijana. Uklesan u 50-metarske zidove od vapnenca i smješten u malom selu Vinkuran, stoji kao podsjetnik na drevno umijeće i arhitektonsku ostavštinu Rimskog Carstva. Legenda kaže da je špilja Romane bila sveto mjesto za drevna plemena i mistična bića.
Drugo izdanje Gates of Agartha izuzetna je turistička promidžba Istre i Hrvatske. Prije nekoliko dana do sada je putem društvenih mreža više od 12 milijuna diljem svijeta vidjelo reklamu za Festival. Hrvatski glazbeni brend BSH i američki Gate ovim festivalom Istri otvaraju nove, ionako izvrsne turističke mogućnosti. Mnogi od posjetitelja na lokaciji će se zadržati više od dva festivalska dana.
Svaki od izvođača koji nastupaju ovog lipnja posljednjih godina pune festivale i prestižne klubove diljem svijeta. Gates of Agartha se održava u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Medulin. Sve informacije o Festivalu mogu se pronaći na web stranici.
Povoljnije regionalne ulaznice su dostupne kroz sustav Entrio.
Policijska uprava zagrebačka je izvjestila kako su u suradnji Državnim inspektoratom dovršili su kriminalističko istraživanje nad 52-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Omogućavanje trošenja droga“ te nad 58-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje istog kaznenog djela pomaganjem.
Policija navodi kako se sumnja se da je 52-godišnjak, protivno odredbama članka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, kao osoba ovlaštena za zastupanje i predsjednik udruge građana sa sjedištem u Zagrebu, koju je osnovao u cilju zaštite djece, mladeži i obitelji te promoviranja kulture i zdravog načina življenja, suprotno ciljevima udruge od 2019. do sredine svibnja 2024. u prostoru udruge na Medveščaku vodio neregistriranu ugostiteljsku djelatnost – noćni klub te taj prostor stavljao na raspolaganje za trošenje droga većem broju osoba.
Sumnja se da su te osobe u prostor dolazile prema posebnim uputama koje su se dijelile ili osobnim kontaktom ili putem društvenih mreža, a s ciljem izbjegavanja nadzora inspekcijskih službi i policije, s obzirom na to da su se u prostoru većinom okupljale osobe sklone konzumiranju droga, dok je ulaz u prostor bio ograničen na način poznat samo određenom broju osoba, i to tako da je posjetitelje na ulazu dočekivao osumnjičeni 58-godišnjak.
Naime, prema prethodnim uputama 52-godišnjaka, on je obavljao poslove redara i putem sustava videonadzora pratio dolazak osoba, a tek nakon procjene da se ne radi o službenim osobama nadležnim za provođenjem nadzora, zasebno ih je puštao u objekt na način da ih je osobno uvodio kroz više vrata, čime je ulazak u prostor bio omogućen samo ograničenom broju posjetitelja koji su bili upoznati s takvim posebnim načinom ulaska i činjenicom da se u njemu može konzumirati droga, priopćila je policija.
Snimku racije koju je objavila PU zagrebačka možete pogledati ovdje.
Incident koji ostavlja mrlju na sceni
Elektronička glazba, kao i sama scena je nakon svih ovih godina djelovanja i dalje strani pojam za širu javnost te na margini. Usprkos brojnim pozitivnim stvarima, utjecajima i pričama koje elektronička glazba donosi, kod šire javnosti će se često naići na stereotipe o tome kako je scena usko povezana s drogom.
Sav rad koji mi kao medij te brojni akteri na sceni koji godinama se trude educirati, informirati i proširiti pozitivnu riječ o elektroničkoj glazbi nakon ovakvih incidenata i vijesti pada u vodu.
Vrijedi spomenuti i da su ilegalni partyji sastavni djelovi scene, ali kada ih se organizira pod okriljem udruge kojoj bi trebao biti cilj zaštita djece, mladeži i obitelji te promoviranje kulture i zdravog načina življenja koja se nalazi u istoj zgradi kao i Ministarstvo zdravstva je naprostro apsurdno.
Moramo istaknuti i pohvaliti hvalevrijedne udruge Terra i Porat koje se sa svojim programima zalažu za uvođenje drug-checkinga u Hrvatsku te rade na informiranju, educiranju i senzibiliziranju, kao i stvaranju samog sigurnijeg okruženja u noćnim izlascima.
Zapadni svijet i dobar dio Europe su već krenuli u legalizaciju i dekriminalizaciju određenih supstanci te vjerujemo da će te ideje i zakoni jednog dana doći do nas. Ali do tog trenutka, svi trebamo poštivati zakon i djelovati unutar njega.
U subotu 18. svibnja, zagrebački partijaneri će imati priliku upoznati novi party serijal “MODUS” koji će svoju premijeru odraditi na 20. katu Zonar Hotela s triom iz glazbenog labela The First Call – El Maarom, Fynollom i Dyookom kojima će se pridružiti nadolazeća snaga Blouge.
Ono što spaja ovu grupu DJ-eva i prijatelja je njihova strast prema pomno odabranom house zvuku, fokusiranom na deep, melodic i afro ritmove. Trio iz The First Call etikete iza sebe ima brojne uspješnice na Beatportu te podršku kolega sa scene poput Rufus Du Sola, Kevina McKayja i T. Markakisa, kao i izdanja na etiketama u vlasništvu Hot Since 82-a i Stefana Albanesea, dok je Blouge nedavno debitirao na The First Call etiketi sa svojom prvom objavljenom trakom “Roots”.
Što se krije u značenju imena Modus?
Tvorci novog serijala vode se filozofijom modizma koji ima svoje postulate “essendi”, “intelligendi”, “vivendi” i “operandi” tj. način postojanja, način razumijevanja, način označavanja i način djelovanja.
Upravo vodeći se s time, tvorci Modusa otkrivaju kako je njihova vizija da donesu nove i jedinstvene deep, afro i melodic house ritmove svojoj publici, organizirajući ekskluzivne elektroničke događaje koji će se adaptirati kako bi bili u harmoniji s lokacijom i doživljajem, stvarajući u potpunosti novo iskustvo.
Na premijeri Modusa na krovu Zonar Hotela otkrit ćemo kako se zvukovi četiri talentirana glazbenika spajaju s jedinstvenim ambijentom i panoramom Zagreba kao kulisom, a dašak ritmova koje će se imati prilike čuti u njihovi setovima poslušajte kroz Modus Sounds playlistu na Spotifyju.
Ovo je bio prvi međunarodni događaj koji pokazuje konstantni rast ovog brenda na glazbenom tržištu. U čarobnom okruženju stoljetnog dvorca uživalo je tisuću rasplesanih gostiju. Karizmatični francuski DJ Traumer bio je glavna zvijezda večeri.
Foto Marko Obradović Edge
Uz njega su nastupili ukrajinski Kirik, domaći slovenski DJ-i Alex Ranerro i Teo, te hrvatski Yakka, Bosk i Pablo Panda. Sam ambijent dodatno je podigao atmosferu, a izvrsna produkcija i animacije na zidovima vodili su posjetitelje u jedu novu dimenziju. Na ovaj spektakl, uz goste iz Hrvatske i Slovenije, stigli su i oni iz Poljske, Francuske, Italije, Švicarske, Austrije, Mađarske, Irske i drugih zemalja. Čarobne fotografije koje putuju Europom snimio je Marko Obradović Edge.
Baby Lasagna je bio visoko ocijenjen među publikom na Eurosongu, no politički faktori su možda imali veći utjecaj na konačni rezultat nego umjetnička vrijednost, što nije čudo s obzirom na prilike u kojem se kreće čovječanstvo.
Renato Branđolica/HRT
Na natjecanju za koje je poznato da pobjednike bira prvo glasovima žirija, a potom i glasovima publike neizvjesnost oko dobitnika traje do samog kraja. Lasagna je oduševio publiku što je rezultiralo najvećim brojem glasova u tom kontekstu. Triler je ipak puno veći kad pratite na trgu ili putem TV ekrana što se svodi na isto, zakulisne igre često pokažu kako smo medijski izbombardirani nekom neizvjesnošću ili kladioničarskim trikovima kako bi se stvorila lažna euforija oko cijelog namještenog showa. Ali mogu pohvaliti produkciju koja je bila na vrhunskoj razini. Volio bih da je Marko Purišić osvojio jer ima stvarno odličan hit i cijeli predani team koji je odradio posao vrlo profesionalno. Čestitam!
Baby Lasagna je napravio za svoju zemlju veliki podvig i na tome mu treba čestitati!
Utjecaj lobija unutar glazbenih udruga i institucija može imati značajnu ulogu na financiranje projekata i odluke o natjecanjima poput Dore. No, to nije ništa čudno s obzirom da je i sam naš predstavnik sasvim slučajno upao na Doru i pobjedio. Kako sam saznao čitajući Index, HRT-ov famozni žiri odabrao je 24 pjesme za finale, dok je Marko bio prva rezerva kao 25. pjesma. Sasvim slučajno je upao u finale Dore nakon što je Zsa Zsa otkazala nastup.
Jedna mala Hrvatska koja nije sa sobom ponijela političku poruku naspram Švicarske koja ipak jest, i nije dugo trebalo da svjetski tabloidi prenesu izjave Nema o pravima nebinarnih osoba tj. transrodnih zajednica. Jasno je da će Nemo stoga dobiti priliku da kroz medije propagira svoja uvjerenja i da se utjecanjem na svijest stavi na stol i to važno pitanje koje okuplja misli konzervativnijih političara. A toga u Europi ne nedostaje počevši od Njemačke pa do Hrvatske… Važno je istaknuti u ovom kontekstu da nemam ništa protiv Nema i toga što je nebinarna osoba, već načina na koji Eurovizija već desetljećima bira pobjednika.
Vječno drugi od sporta do glazbe, no možemo biti ponosni što smo na Eurosongu ostvarili ovakav rezultat. Upravo to može biti i prilika da se na domaćoj glazbenoj sceni počne uvoditi red na način da lobiji sa državne televizije i glazbenih udruga konačno “dobiju nogu”.
No, s obzirom na rezultate parlamentarnih izbora možemo li uopće očekivati ikakve promjene. Vrlo teško! Načini na koji se razne strukture odnose prema mladima jedan je od razloga zbog kojih nas je 400 tisuća manje, a sam primjer je i Baby Lasagna sa svjetskim hitom koji je našem stručnom žiriju bio prva rezerva.
Traži se ostavka žirija HRT-a
No, prije toga žiri s HRT-a treba dati otkaz svi do jednoga. To je žiri koji ga je igrom slučaja ubacio na Doru kao prvu rezervu. Zbog čega je Baby Lasagna bio rezerva? Zbog lobija i ljudi koji sjede u foteljicama i vrte lovu, te nemaju nikakvu odgovornost. A nakon što je osvojio Doru odjednom se ekipa iz glazbenih udruga počela njemu dodvoravati i fotografirati jer su vjerojatno nanjušili početak kraja.
Lobiji koji drmaju glazbenom scenom u velikoj mjeri imaju utjecaja na medije i na kraju krajeva na to što ćete čitati i slušati u medijima i na formatiranim radijima.
Elektronička glazba u tom kontekstu lobijima je samo slučajna pojava i nužno zlo jer u Hrvatskoj sve drže lobiji
Lobiji su ti koji danas koče i razvoj mladih posebno onih koji bi se primjerice htjeli ranije okušati kao producenti, kreativci ili izvođači elektroničke glazbe, a da ne pričamo o nekim drugim zanimanjima u industriji jer recimo zašto na nastavi glazbenog odgoja danas nemamo ritam mašinu ili DJ mikser?
Ali kome je od njih bitna uopće elektronička glazba. Nikome.
Lijep primjer je i ova knjiga koja bi za početak tudumima u glazbenim udrugama i ministarstvima bila dobar primjer kako educirati djecu. U Hrvatskoj se ne nude poticaji za napredovanje, a javni natječaji su namješteni, stoga mladi s razlogom napuštaju domovinu kada vide da u tome sudjeluju glazbene udruge i kulturne institucije. Vjeronauk se primjerice stavlja usred nastave kako bi ga djeca morala pohađati pod svaku cijenu, zašto bi onda ritam mašina koja je revolucionarizirala svijet glazbe – bila tabu tema? Elektronička glazba je po pitanju umjetnika ili razvoja mladih talenta još uvijek tabu tema, subkultura na marginama.
Utjecaj lobija
Lobiji su zaslužni što su prava elektroničkih glazbenika minorna ili bolje rečeno ona uopće ne postoje; krivi su što plaćate naknade za autorska prava kao organizatori i što sve te playliste koje šaljete završe u košu u Heinzelovoj (ovdje smatram da trebate plaćati autorska prava, ali da je raspodjela novca trebala biti transparentnija i poštenija).
Nadalje, lobiji su krivi što je većina javnih natječaja u glazbenim udrugama i kulturnim institucijama uglavnom privatna prčija te što se za potrošena sredstva uglavnom ne šalju izvještaji i ne provode analize ili se rijetko provode; da ne govorim što su donacije svih javnih tvrtki namještene za članove ugledne stranke.
Lobiji su krivi što su dobrim dijelom prihodi glazbenih udruga od elektroničke glazbe ogromni, a što je povrat u razvoj ove glazbe i kulture minoran ako pričamo o nekakvim javnim natječajima koje bi te udruge trebale sprovoditi; što u povjerenstvima sjede osobe koje drže lobije i što će novac dijeliti sebi i podobnima, i onima koji neće galamiti posebno u medijima.
Svjetlo na kraju tunela
O situacijama i problemima s kojim se alternativna, urbana i elektronička scena svakodnevno susreću, mogao bih pisati do prekosutra, jer s nekima smo se i sami susreli pokrenuvši projekte poput nagrade Ambasador ili predstavljanja hrvatske elektroničke scene u Parizu. Slijepo vjerujući u poštenje ljudi koji vode glazbene udruge i kulturne institucije naišli smo umjesto poticaja na razna podmetanja, pokušaje sabotiranja, trgovanja utjecajem, česte sukobe interesa članova povjerenstava za javne natječaje, uskraćivanje sufinanciranja, pokušaja kopiranja projekta, pa sve do toga da resorni ministri brane i stoje na strani takvih osoba.
No, ono što je sada važno istaknuti je svjetlo na kraju tunela
Vratit ćemo se na samu srž ovog teksta, Baby Lasagna je svojim uspjehom prodrmao do temelja glazbenu scenu u Hrvatskoj i pokazao da se može drugačije.
Marko Purišić i cijeli njegov tim usprkos svim preprekama su postigli globalni uspjeh. Upravo, taj uspjeh je pobudio pažnju kod kolega s mainstream portala koji su nizom tekstova krenuli preispitivati stvari s kojima se mi već godina borimo i o kojima pišemo.
Baby Lasagna je pokazao široj publici i ono što mi već znamo, a to je da u Hrvatskoj postoje mladi, talentirani umjetnici koji imaju potencijala za velike stvari, samo što im se treba dati prilike.
Foto Arlo Ilić
Ono što mi sada kao mediji možemo napraviti je nastaviti skretati pažnju na mlade, neafirmirane i novonastale umjetnike koji tek traže svoje mjesto pod suncem, što mi na Klubskoj Sceni već i radimo kroz projekt Novi val, ili nagradu Ambasador, ili edukativnu platformu Jezgra, a nadamo se da će i naše druge kolege s glazbenih portala napraviti slične projekte u svojim subkulturama.
A ono što vi kao prosječni obožavatelj glazbe (nebitno kojeg žanra) jest započetak podržati lokalnu scenu. Otiđite na set lokalnog DJ-a, poslušajte lokalni autorski bend, platite upad tih par eura, jer njima će to značiti mnogo. Ako vam se svidi njihov rad, zapratite ih na društvenim mrežama i sljedeći put kad budu nastupali, povedite još nekog prijatelja kako bi se glas proširio dalje.
Vrijeme je za nova lica na glazbenoj sceni i da ona pune klubove i arene, a ne da se sve vrti oko desetak istih glazbenika dokad oni ne odu u mirovinu.
Stav iznesen u članku, ne odražavaju stavove redakcije portala, već su to osobni stavovi autora članka
BSH events je pripremio prvi veliki događaj izvan Hrvatske i to u Sloveniji, u dvorcu Mokrice nadomak Zagreba gdje su doveli Traumera. Uz cijenjenog francuskog gosta svirali su još i Kirik, Ar:Te, Yakka, Pablo Panda i Bosk.
U Petom Kupeu, na novoj Sequences večeri gostovao je Guy J. Izraelska zvijezda zajedno s Petrom Dundovom i Antoniom Zuzom je sve prisutne odveo na hipnotičko putovanje.
Makedonski synthwave bend Iskra je premijerno gostovao u Zagrebu. AKC Attack ih je ugostio, a uz njih su još svirali i retrowave duo Revirgin, Maja Pa i Ikonal.
