Skip to main content

Odabrao: HardBeats – 10 eksplozivnih traka koje će večeras odzvanjati Ljubljanom

Ovaj tjedan “Odabrao” posvećujemo slovenskom HardBeatsu koji večeras priprema prvi jednodnevni festival godine, koji će u Ljubljani na dvije lokacije (u Media Centeru i Cvetličarni) okupiti 10 eksplozivnih techno imena te pružiti devet sati beskompromise vožnje.

Treće izdanje HardBeats festivala na glavnu pozornicu u Media Center premijerno dovodi OGUZ-a kojemu će to biti prvi nastup u regiji, 6EJOU hybrid set, Carva, DIØN-a, Gumju i SveTeca. Dok Cvetličarna stage powered by Techstrubation Records okuplja berlinške teškaše FJAAK, Felicie, Obscure Shapea i TineXa.

Upravo uz trake ovih izvođača se večeras zagrijavamo za izlazak u program!

Posljednje dostupne ulaznice za HardBeats festival možete osigurati kroz sustav Olaii.

Novi val: Lana – DJ-ica koja aktivno doprinosi razvoju glazbene scene u Benkovcu

Lana Orlović dolazi iz malog, ali živahnog grada Benkovca. Kako nam otkriva, prije svega je strastvena obožavateljica undergrounda, psytrancea i hardstylea.

Njeno glazbeno putovanje je krenulo puno prije nego li je prvi put stala pred DJ pult. Završila je glazbenu školu gdje je svirala klarinet, klavir i gitaru, ali privlačnost elektroničke glazbe joj je na kraju zarobila srce. Tradicionalne instrumente je zamijenila DJ pultom tijekom 2022., a godinu poslije se pridružila lokalnoj udruzi RITAM kako bi nastavila proučavati elektroničku glazbu, ali i aktivno doprinijeti razvoju glazbene scene u rodnom gradu Benkovcu.

Što se tiče njenih izričaja u elektroničkoj glazbi, Lana nam otkriva kako spaja više žanrova u jedno što joj daje priliku da istraži različite zvučne krajolike koji vode na spiritualno putovanje: “Kada pripremam setove, pažljivo biram pjesme koje se međusobno nadopunjuju jer priprema setova je pedantan proces koji uključuje ne samo odabir pravih pjesama, već i razmatranje tehničkih aspekata DJ-inga.”

Osim što ju možemo uhatiti za DJ pultom, mlada benkovačka DJ-ica radi i na stvaranju vlastite glazbe. “Sate provodim u svom malom kućnom studiju, eksperimentirajući s različitim melodijama i ritmovima. Svaka ,traka‘ je odraz mojih emocija, iskustava i glazbenih utjecaja” otkriva nam Lana.

Lanu možete pronaći na Instagramu, SoundCloudu i YouTubeu te večeras poslušati u premijeri radijske emisije Novi Val na dubrovačkom UNIDU radiju od 21 sat

Postani dio Novog vala

Pozivamo sve mlade, novonastale, neafirmirane i nadolazeće aktere sa scene bilo da su DJ-evi, producenti, live actovi, bendovi, MC-evi, vokalisti, kolektivi, organizatori, promotori, VJ-evi, art producenti, dizajneri, fotografi, performeri, udruge, nove radijske emisije, graffiteri, influenceri i ostale kreativce koji razvijaju scenu na sebi svojstven način da se predstave svojim dosadašnjim radom i biografijama. Više informacija možete saznati na poveznici.

DJ, producentica, znanstvenica Inner Child objavila novi EP “Dream Memories”

Nagrađivana glazbenica i znanstvenica Sara Nikšić koja se u svijetu elektroničke glazbe krije pod pseudonimom Inner Child je objavila svoj novi EPDream Memories” koji je skladan od četiri trake.

Predstavljajući novi EP s kojim je u cilju imala probuditi lijepa sjećanja, Inner Child je napisala “Što smo mi nego zbirka snova i sjećanja? Sjećanja na prošlost i budućnost, neka su izgubljena, ali druga su pronađena. Mnogih se sjećaš u svojim snovima, ali zaboraviš ih kad se probudiš, neki nestaju iz uma, ali i dalje žive u srcu, gdje spavaju dok ih glazba ne probudi.”

Kroz svoje glazbeno djelovanje, Inner Child spaja svoje dvije strasti tako da elektroničkim elementima pridodaje zvukove iz prirode što se može čuti i u novom EP-ju. “Ima svakakvih stvorenja, od dubokog oceana pa sve do neba. Moj san je da svi živimo u skladu s prirodom i jedni s drugima.” poručuje svestrana umjetnica.

EP “Dream Memories” možete poslušati na Bandcampu, SoundCloudu ili YouTubeu.

Damir Cuculić sprema premijeru Top DJ Room Electronic Podcasta u ponedjeljak uz Kikija

Damir Cuculić je najavio prvo izdanje svog novog projekta. Riječ je o premijeri “Top DJ Room Electronic Podcasta” koja je zakazana za ponedjeljak od 20 sati kada gostuje Kristian Nardić – Kiki.

U samoj najavi, Damir Cuculić je otkrio kako ćemo imati prilike gledati jedan novi i drugačiji koncept podcasta “kakav još nije viđen u bespućima interneta” i za koji vjeruje da će se svim zainteresiranima svidjeti.

“Bit će to kombinacija zanimljive spike vezane uz Kikijevu dugogodišnju DJ karijeru, nekadašnji i sadašnji clubbing, a razgovarat ćemo također i o nekim drugim temama vezanima uz elektronsku glazbenu scenu. Trudit ćemo se biti zabavni, zanimljivi i edukativni.” poručuje Cuculić te dodaje kako će Kiki odgovarati na pitanja publike ta da će kroz podcast biti predstavljeno i nekoliko rubrika poput “GOSTiGOST” i “Glazbeni DJ KVIZ 33/45“. U drugom, posebnom dijelu podcasta, Kiki će pripremiti ekskluzivni DJ set.

Voditelj Top DJ Room Electronic Podcasta kreiran je uz pomoć umjetne inteligencije kao vjerna replika Thomasa Bangaltera iz Daft Punka. AI mu je dao radno ime “Beat Bot“, a glas će mu posuditi autor podcasta Damir Cuculić.

Razlog zašto se Damir Cuculić odlučio na stvaranje voditelja uz pomoć umjetne inteligencije baziranog na Daft Punku je zbog studije koja otkriva da su obožavatelji kultnog elektroničkog dua među najsretnijima na svijetu.

“Koristeći skup podataka koji su nazvali “Emocija”, istraživači su označili emotivne riječi i fraze kako bi razlučili prevladavajuće osjećaje koje pobuđuje rad svakog umjetnika. Ovaj metodološki pristup pružio je bogato, podacima vođeno razumijevanje toga kako umjetnici poput Thomasa Bangaltera iz Daft Punka i Guy-Manuela de Homem-Christoa potiču jedinstveni osjećaj sreće i zajedništva među svojim obožavateljima pa je i to bio jedan od glavnih razloga zašto je AI odabrao baš Thomasovu repliku za voditelja ovog našeg podcasta” zaključuje Damir Cuculić.

Top DJ Room Electronic Podcast će se emitirati uživo na Facebook i YouTube kanalu Top DJ Rooma.

Na današnji dan 05.04.2014. otvoren je zagrebački klub Depo

Depo je u deset godina kontinuirano promovirao i razvijao prvenstveno domaću elektroničku scenu održavajući vlastite partye, ugošćujući etablirane regionalne i strane izvođače, a svojedobno otvarajući priliku novim, mladim, neafirmiranim i potencijalno dobrim DJ-ima. Imena izvođača, kolektiva, labela i svih onih koji su gradili ovu priču je na stotine i bilo bi jako neodgovorno spomenuti nekolicinu, a ne spomenuti sve. Zato imena u ovom trenutku ostavimo sa strane jer u suštini cijele priče bitan je duh, energija i entuzijazam ugrađeni u stvaranje ove odiseje.

Bez klubova poput Depoa ne možemo!

Iako je svjetski trend opadanja noćnih klubova sve veći još od pandemije korone, Hrvatskoj je prijeko potrebno puno više klubova poput Depoa koji održavaju lokalnu i regionalnu scenu i potiču njen razvoj. Bez obzira na pozamašan broj inozemnih festivala koji nas je učinio destinacijom, domaći izvođači su u velikoj većini na tim događajima uglavnom zapostavljeni.

Bez klubova nema snažne domaće scene!

Suočeni sa konstantnim ignoriranjem od strane institucija i glazbenih udruga po pitanju bilo kakve značajnije podrške naša scena, izvođači i brojni klubovi suočavaju se sa različitim nelogičnostima i problemima, no to nije ništa novo jer traje još od 90-ih. Od prvih ilegalnih rejvova do vremena u kojima se elektronička glazba uvukla u sve kutke lijepe naše, pa potom popularizirala ili globalizirala – mi smo i dalje Indijanci za institucije i glazbene udruge.

Gašenja klubova zbog nelikvidnosti, promjene MTU, pokušaji istjerivanja iz prostora, politički obračuni sa obitavalištima noćnog života, netransparentni javni natječaji ugasili su mjesta poput Saloona, Kulušića, Jabuke, Sirupa, Pločnika… malo je nedostajalo da izgubimo Boogaloo, i tako možemo unedogled.

Unatoč tome svemu rađaju se nova mjesta, neizmjernom snagom vlasnika, voditelja i promotora. Bez ljubavi prema ovoj glazbi ne bi ništa opstalo jer većina je češće u minusu nego u plusu – oni su žila kucavica ove naše male i slatke, ali krhke scene. Zato, učinimo je jačom, podrškom klubovima i plaćanjem ulaznica posebice kada line up čine domaći izvođači.

U tome svemu morate imati čelične živce i ogromnu volju. To je naposljetku i pomoglo da se Depo i održi, zato Teu Haroudi i predanom teamu oko njega čestitamo – ne samo desetljeće postojanja, već i zbog energije koja je utkana u cijeli projekt.

Depo je u deset godina bio i dio naše izložbe “Klubovi jutro poslije“, a 2022. publika ga je nagradila izborom za Najbolji mali klub na Ambasadoru.

Proslava 10 godina postojanja održava se danas 5. i sutra 6. travnja mini festivalom sa isključivo domaćim line upom:

Petak 05.04.
2300 Marcela
0000 Bazement Stuff
0100 Looka
0200 Sempa
0300 Fabian Jakopetz
0400 Keops b2b Katarina O*Halloran
0500 Ivan Schoga

Subota 06.04.
2300 Limex
0000 KL
0100 F.O.R.M.live
0200 Teo Harouda
0300 Zoky
0400 Teychee
0500 Yvonne

Mate Kokić: „Nedostaje nam manjih klubova koji bi potaknuli fluktuaciju domaćih DJ-eva“

Uvijek je željan daljnjeg usavršavanja tehnike miksanja koju koristi kao svoj pečat, no ističe da dobar DJ treba imati i dobru selekciju. Tako je njegova kolekcija u neprestanom porastu, a trenutno broji oko 4000 ploča među kojima se mogu pronaći jazz, funk, deep house, italo, ali i mnogi drugi stilovi. Popričala sam s Matom o svemu pomalo…

U ovih 28 godina nisi posegnuo za usb-om! Je li važno da današnji DJ-evi znaju vrtiti ploče i zbog čega? Koje su prednosti vinila, a koje usb-a?

Ajme, izazovi su to bili s financijske strane i u smislu nemogućnosti da se u realnom vremenu dođe do ciljanog naslova koji je otisnut na vinilu, a da ne govorim o nekim pjesmama koje nikad nisu izdane na tom mediju. Pa se onda odlučiš za tiskanje takve ploče koje radi par tvrtki u Europi, ali to nije sistem preše kako se inače proizvode ploče, nego urezivanje, a obično takve ploče nemaju tu kvalitetu zvuka kao one koje su originalno otisnute.

Da ne lažem, prije 6 mjeseci sam se odlučio kupit playere jer sam i organizator zabava pa mi po rideru gostujući DJ-i uglavnom traže playere. Onda sam dužan nabaviti ih, to stvara trošak, a u sezoni ih najčešće nisam ni u mogućnosti dobiti. Zato sam se odlučio kupiti ih, ujedno i za svoje potrebe jer dosta glazbe koju bih svirao nema na vinilu.

Kako sam ih doživio, to više sliči na kompjutor nego na playere jer je sve to dovedeno u nekakvu automatiku u kojoj se gubi feeling za miksanje i, općenito, pristup glazbi se svodi na vizualizaciju traka i zanemarivanje slušnog osjećaja koji je najbitniji faktor kod svakog dobrog DJ-a.

Ono što pruža digitalizacija je brzina, sempliranje nekakvih određenih dijelova traka, puno veći izbor pjesama i puno, puno lakši način mixanja. Današnji model Pioneer 3000 CD umiksava stvari tako sinkronizirano, da bilo tko po tom može sebe nazvat dj-em i umiksavat mjuzu kao profesionalac (naravno taj aspekt tehničkog umiksavanja je samo jedan dijelić od kompletne slike dj-a koji mora poznavati zvukove i, općenito, uz znanje o elektroničkoj glazbi, tu je još selekcija pjesama prilikom miksanja – jedan bitan faktor tj. talent, socijalna inteligencija i feeling za publiku).

Vinili su ljubav na prvi pogled i pretvaraju se u vječnu ljubav. Vizualizacija covera vinila stvara poseban feeling koji se sljubi s audio doživljajem. Pošto su vinili dosta skuplji od digitalnog zapisa, kupovina je jako selektivna jer ti se baš ne bacaju novci na svaku novu stvar koja ti je na prvu onako, ok, ali nisi siguran baš da ćeš je platit 18 eura, a kod digitalije iznosi 1 eur. Onda se zatrpavaš raznom mjuzom od koje 80% onoga što si kupio nikad nećeš pustiti. Da se razumijemo, kod vinila se to događa, ali sa, mislim, otprilike 30%.

Vinil je kao parfem, kad ga nakon par godina čuješ, odmah se sjetiš prvog susreta s vinilom i mjesta gdje si ga pustio, ugođaja i sveg ostalog.

Kad ugledaš da dj vrti mjuzu na vinylu imaš poseban respekt prema njemu jer doživljavaš svog kolegu kao istinskog zaljubljenika u glazbu koji odvaja dosta novaca i vremena za taj skupi “sport”. Čak i ako nije tehnički na nivou nekog profića, lijep je feeling u miksanju osjetiti da mu je ploča pobjegla jer to održava organski pristup glazbi koji je danas jako rijedak.

Moram priznati da je danas među mladim naraštajima sve više zaljubljenika u vinile i da je taj trend u porastu, a osjeća se i rast prodaje vinila. Pazi, neki dan pročitam da je klapa Intrade otisnula novi album na vinylu.

Koliko ploča imaš i gdje ih kupuješ? Postoje li neki record shopovi u Hrvatskoj koje voliš obići?

Moja kompilacija kreće se oko broja 4000 komada, s tim da svaki tjedan polako raste, a najveći problem je skladištenje tolikog broja vinila.

Koliko znam, na netu postoji dosta shopova koji nude vinile ali su više orijentirani na albume i dominira rock, pop glazba. Prije sam glazbu najviše nabavljao iz Engleske, ali nakon Brexita i uvođenja carina, prebacio sam se u Njemačku na deckrecord.de ili deejay.de. Tu manje-više uvijek pronađem za sebe neki naslov koji me obraduje.

Smatraš li da su visoke cijene raritetnih ploča opravdane ili bi pak glazba trebala biti dostupna svima, bez obzira na financijske mogućnosti?

To je stvar prestiža i umjetnika koji imaju pravo da raspolažu autorskim pravima, ali uvijek postoji digitalni zapis koji omogućuje svima da po jako povoljnoj cijeni u svom vlasništvu imaju traku koju baš žele.

Nastupao si na poznatim festivalima poput Sonusa, Love Internationala i nekadašnjeg Garden festivala (možda sam nešto i izostavila…). Kada su festivali u pitanju, uglavnom je riječ o stranim produkcijama. Iz tvoje perspektive, ima li rastući trend festivalizacije pozitivan ili negativan učinak na razvoj lokalne scene?

Tu bih rekao da, koliko su dobra donijeli, toliko su zla učinili. Super je da imamo priliku čuti svjetske zvijezde u našem susjedstvu, ali ruku na srce, to je napravljeno za publiku s njihovih tržišta. Ujedno je sve to jedan money maker u kojem main scena dovodi hrpu potrošača koji dolaze upravo radi takvih imena. U DJ-ingu ima puno fake-a gdje su neki DJ-evi jednostavno precijenjeni, a drugi podcijenjeni. Kvaliteta nažalost nije taj faktor koji je najbitniji, nego je danas sve stvar marketniga.

Začetnik si Secret SunDance projekta. Zašto projekt više nije aktualan i može li se publika nadati još nekim eventima u tvojoj organizaciji?

Secret Sundance se dogodio spontano kad se dogodila covid kriza, pa pošto se profesionalno bavim sviranjem, ostao sam bez posla i onda sam, onako entuzijastičan, s jednim dragim frendom došao na ideju da pronađemo alternativu zabavama koje su bile zabranjene. Brzo smo se dogovorili i krenuli u avanturu koja će nam uvijek ostati u lijepim sjećanjima, tu su se rodila nova poznanstva i super vibra među ljudima.

Projekt je bio isključivo neprofitabilnog karaktera pa je bilo teško nastaviti njegovo djelovanje. Svi mi nažalost živimo od novaca i imamo svoje obaveze, pa je teško uskladiti vrijeme i mjesto za projekt, a da to bude baš onako kako mi to zamišljamo. Taj projekt i dalje živi u mojim mislima i trenutno razmišljam o jednom hibridu prilagođenom mojim obavezama i uvjetima. Ukoliko nam vremenske prilike omoguće, nadam se da bi mogli 01.05. na jednoj plaži organizirati još jednu takvu zabavu, za sve zaljubljenike u taj projekt koji spaja ugođaj Mediterana i sunce, glazbu, divne ljude…

Što se tiče novog projekta kojeg sam pokrenuo prošle godine pod imenom P-Lab (Projekt Laboratorij), projekt je osmišljen radi organiziranja party-a, gostovanja regionalnih Dj-eva. Njegov glazbeni pravac je nešto drugačiji od Secret Sundacea i više naginje italo, melodic, progressive, detroit, minimal, afro, electro, acid zvuku.

P-Lab  iza  sebe ima već 10 organiziranih party-a i publiku koja je u nekim zrelim godinama i kreće se od 30 g. pa na više. Ono što je još zanimljivije je da je ženska populacija u odnosu na mušku 50%- 50%. Svi su puni pozitive i željni plesa, dobre zabave, to me raduje i daje mi motivaciju za sljedeće planirane partye.

Kako zadarska house scena stoji u odnosu na hrvatsku, a kako hrvatska u odnosu na europsku?

Zadraska scena doživljava renesansu u elektroničkoj glazbi. Scena je duže vrijeme bila jako loša ili ti ga nije ni postojala, osim par baš underground događanja koja su većinom bila loše posjećena, a publika ne baš educirana. Zadnjih godina, otvorilo se par novih klubova poput Petog Kupea, Tunela, Dubina, koji su razdrmali uspavanu zimsku sezonu koja je sadržajno slaba, za razliku od ljetne invazije stranih muzičkih festivala.

Zahvaljujući nekolicini zaljubljenika u elektronsku glazbu, u Zadru su se rodili novi projekti koji se, koliko vidim, jako dobro razvijaju i imaju veliki potencijal za napredak pa me raduje da su za zadarsku regiju ispred nas obećavajuća vremena.

Hrvatska scena je jako sužena i mala, nedostaje nam manjih klubova koji bi potaknuli fluktuaciju domaćih dj-eva, čime bi scena bila puno dinamičnija. Očito nam treba malo više zajedništva i strategija u razvijanju clubbinga.

Postoje li već nekakvi planovi za nadolazeće toplije mjesece? Gdje te se može čuti?

Ajme, planova nikad dosta! Svašta i svugdje: već 20 g. je stalno mjesto u Zadru gdje vrtim mjuzu Garden Lounge Bar, tu imamo i dnevnih beach barova, restorana, privatnih zabava, u planu su boat party, i jedan ozbiljan consulting  za par ugostiteljskih objekata u jednom hotelskom Resortu. Tu je i neizostavni yachting koji već godinama odrađujem za strane klijente u zadarskom akvatoriju.

Koje trake rado slušaš u zadnje vrijeme?

Ne preferiram ti nekakve posebne izvođače, ma da je moj glazbeni opus jako širok i šarolik (od jazz-a, funka, deep house, brazil, afro, italo, minimal, electro zvuka). Ne slušam glazbu u slobodno vrijeme jer sam prekrcan svirkama i u nedostatku sam tišine koja mi nekad postane najljepša glazba.

Zafrkavam se malo, ali ima tu istine. Svakodnevno sam u preslušavanju nove glazbe, a kopam i po staroj glazbi. Uvijek sam u potrazi za novim zvukom tako da, htio ili ne, glazba mi je sastavni dio života.