Skip to main content

Irski producent Matador oduševio publiku Revelina


Poznat je po svom jedinstvenom techno zvuku te je na turneji već deset godina.

Svirao je na poznatim festivalima poput Awakeningsa, Creamfieldsa, Time Warpa, Tomorrowlanda i UMF-a. Publiku Revelina oduševio je svojim melodičnim i progresivnim DJ setom, a kako je bilo pogledajte u galeriji i video snimkama.

That Feeling – odabrali smo najotkačenije spontane trenutke partijanerki iz Boogalooa

Radi se o partijima koji su se odvijali tijekom siječnja, veljače i ožujka 2023. u hramu sreće, a odabrane fotografije nastale su na partijima uz DJ gostovanja imena kao što su Alexander Kowalski, Dave Clarke, Christian Craken, Umek, Lily Palmer.

Boogaloo je u petak, 22.9. otvorio novu sezonu uz Miss Monique, odakle skoro donosimo foto i video snimke. Slijede već ovog vikenda Shipe i DJ Jock u b2b varijanti s cijelonoćnim setom.

Najpopularnija nogometna simulacija FC24 EA Sports-a prepuna elektroničkih skladbi


Već tradicionalno, krajem rujna na tržište video igara stiže nova inačica nogometnog simulatora FC24 (EA Sports FC), koja se do ove godine zvala FIFA. Ususret samom izlasku planetarno popularne video igre, njeni kreatori su predstavili ovogodišnji soundtrack koji se kao i prošle godine dići velikim brojem elektroničkih skladbi.

Electronic Artssu potvrdili 85 pjesama koje će se naći u FC24, a među njima su mahom elektroničke trake poznatih DJ-eva i producenata poput Skrillexa, Meduze, M83-a, Odesze, The Blessed Madonne kao i onih tek nadolazećih poput Overmonoa, salutea, Biance Oblivion, Romy i mnogih drugih.

Kreatori najpopularnijeg nogometnog simulatora godinama pridaju posebnu pažnju soundtracku, jer preko njega šira publika ima prilike otkriti neke nove glazbene afinitete. Uz elektroničku glazbu, na ovogodišnjem FC24 soundtracku se nalaze i žanrovi pout indie rocka,hip-hopa i rapa.

Govoreći o ovogodišnjem soundtracku EA-ov voditelj glazbenog sektora Steve Schnur kaže “Premijera EA Sports FC 24 donosi globali soundtrack koji se temelji na inovativnosti i autentičnosti kao nikad do sad” te dodaje “Stvorili smo novo igračko iskustvo koje slavi raznolikost i donosi priliku da se otkrije nova glazba i umjetnici koji prkose žanrovima, brišu granice i stvaraju novu nogometnu kulturu.”

Ovako je izgledala ulaznica za Burning Man 1996.


Korisnik reddita, BMX_Bandit666 prisjetio se svog prvog odlaska na Burning Man 1996. za koji je rekao da je bio pravi party bez zakona. “Nisam bio spreman za ono što me čeka. Hrana mi se pokvarila, nisam imao dovoljno vode.

Ljudi su koristili oružje za zabavu, kao i palili razne predmete. Cijeli prostor je u nekim trenucima izgledao kao veliko smetlište. Iako me je sve to prepalo, svejedno sam naposljetku uživao te se vraćao iz godine u godinu u Black Rock City.”

Te godine Burning Man je posjetilo otprilike 8000 ljudi, a tema je bila “The Inferno” koja se na satirični način referencirala na Danteov pakao. Ulaznica je koštala svega 35$, a na sebi je imala sedam savjeta kako se ponašati i preživjeti u Black Rock Cityju, jer principi Burning Mana još nisu postojali.

Organizatori su tada poručili svim posjetiteljima da ponesu dovoljno hrane, vode i ostalih potrepština za preživljavanje.

Fotografiranje i snimanje nije bilo dozvoljeno u komercijalnu svrhu. Dok možda najzanimljivija preporuka je bila ona o nekorištenju oružja u samom kampu.

Studija elektroničke glazbe: 20% živi od industrije; 35% zarađuje honorarno; 45% nema prihoda


Među brojnim kreatorima, DJ-evima, producentima i ostalim akterima elektroničke scene, njih svega 20% može živjeti od industrije. 35% njih od elektroničke glazbe zarađuje honorarno, dok 45% aktera nema prihoda od industrije.

Jedna stavka koja povezuje svih njih je da im elektronička glazba nije samo hobi, već prava strast od koje imaju želju stvoriti karijeru i zarađivati novce. Detaljnije istraživajući statistiku, IMS je otkrio kako je prosječna zarada kreatora u elektroničkoj glazbi nešto manja od 9500 američkih dolara na razini cijele godine, dok u nekim drugim glazbenim industrijama ona iznosi par tisuća dolara više.


*Klikni za fotografiju u većoj rezoluciji

Gotovo 47% te zarade dolazi sa streaming platformi, a 34% ispitanika je otkrilo kako su imali porast u prihodima u odnosu na prošlu godinu. Što se tiče problema i izazova na koje glazbenici u elektroničkoj glazbi najčešće nailaze su:

– manjak edukacije i “know-how”
– neuspješno korištenje društvenih mreža i streaming platformi
– nedovoljno financijskih sredstava
– nedovoljno vremena za stvaranje glazbe
– manjak prilika za prezentiranje svog rada

Pogledajte panel "Business Keeps On Dancing" održan na Ambasadoru prošle godine, gdje se razgovaralo se o poslovnoj strani glazbe odnosno o tome kako izgraditi posao iz strasti prema glazbi te kako to uspjeti održati. Sudjelovali su Ivan Bušljeta (Papaya club), Ana Veliki (Blender), Mersel Bujak (Klabika), Tomo In Der Muhlen (Steel) i Adnan Mehmedović (Fresh Island festival) kao moderator i ispričali nam o svojim počecima, financijama i o situaciji u industriji danas.

Mene o hip-houseu: -Definitivno sam ga modernizirao i prilagodio današnjoj publici-

DJ s beogradskom adresom, posljednjih mjeseci je postao pravi hit u Hrvatskoj, a posebno se istaknuo sa svojim zanimljivim stilom u kojem miješa više stilova. Više o svojoj glazbi, izdavačkoj kući i iskustvu nastupa na Sonusu nam je otkrio nakon što je odradio dva fantastična seta.

Trenutno tvoja adresa je u Beogradu, gradu elektroničke glazbe. No dolaziš iz manjeg grada s juga Srbije. Kako su izgledali tvoji prvi doticaji s elektroničkom glazbom?

Zapravo sam samo rođen na jugu, djetinjstvo sam proveo u Kruševcu, gradu gdje se u to vrijeme lijepo njegovala kultura elektroničke glazbe. Bio je to jedan od vodećih gradova u Srbiji što se tiče elektroničke glazbe u tom trenutku. Svakog vikenda ste mogli da čujete nekog od poznatih regionalnih DJ-eva u Kulturnom centru Kruševac. Samim tim, sam i ja upoznao elektroničku glazbu uz te partyje.
 

Koji su glazbenici, DJ-evi, producenti utjecali na razvoj tvoj glazbeni razvoj?

Nikada nisam radio pod utjecajem nekog određenog žanra ili DJ-a. Naravno, bilo je tu uzora što sa naše, što sa svjetske scene, ali sam se uvijek trudio da stvaram nešto konkretno svoje.

Slušajući tvoje setove, čujemo nešto drugačije ritmove housea, istraživajući otkrivamo da ga nazivaš “hip house”. Kako si došao do ove zanimljive fuzije hip hopa i housea?

Utjecaj hip-hopa imam, jer sam ga puno slušao kao klinac, a i dan danas ga volim. A hip-house kao hip-house žanr je stariji i od moje karijere, tako da ne mogu da kažem da sam ga ja nazvao, ali definitivno sam ga modernizirao i prilagodio današnjoj publici.

U prošlosti si kroz neke intervjue istaknuo koliko ti je važna produkcija i napredak u njoj. Danas nakon brojnih izdanja stasao si u ozbiljnog producenta čija se glazba sluša u svim krajevima svijeta. Koliko si zadovoljan s razvojom vlastite produkcije? Što možemo dalje očekivati od tebe?

Naravno da sam zadovoljan, ali ja sam lik koji uvijek teži ka napretku, tako da i dalje puno radim. Bilo bi glupo da kažem da nisam zadovoljan, jer trenutno sam 5. po prodaji na svijetu u minimal žanru. Ne volim unaprijed da govorim, niti bilo šta da očekujem, volio bih samo da ostanete uz mene, uživate, jer puno muzike dolazi.
 

Stojiš iza TOZLA etikete, koja je priča o njoj?

TOZLA je izdavačka kuća sasvježim i "golden" zvukom. Fokus je na dobroj muzici, a ne na žanru, dakle nije bitno je li je traka techno ili minimal, niti to je li artist veliki ili mali. U jednom trenutku sam ga ugasio, ali sam ga ponovo otvorio i jako mi se sviđa u kom se pravcu razvija.
 

Posljednja dva produkcijska umijeća su EP-jevi, jedan je “MASAVA” na elrow Musicu, dok je drugi “Easy Man” na Whippinu. Otkrij nam malo više o njima…

"Easy Man" je kolaboracija nastala na Ibizi sa mojim jako dobrim prijateljom Reelowom, dok je "Masava" moj solo EP. Podržani su od strane svih najvećih DJ-eva, na šta sam jako ponosan.

Tri izdanja Golden Rimsa si izbacio. Za one koji nisu upoznati sa tim izdanjima, to su tvoji editi traka koje su ti drage. Koje su ti trake trenutno favoriti, imaš li neki novi edit u pripremi?

Pošto je trenutno prisutna hiperprodukcija, a ja nastupam svakog vikenda, tako se i moja playlista mijenja iz dana u dan pa ne bih da ističem favorite. Mogu vam samo reći da upravo spremam četvrto izdanje “Golden Rimsa” koje će biti fireeeee!

Razgovarali smo dosta o tvojoj produkciji, no imaš li svoj najdraži set ili možda lokaciju na kojoj si svirao?

Ove godine sam stvarno imao puno nastupa i mnogo dobrih momenata, ali definitivno mogu da izdvojim EXIT Dance Arenu kao jedno od omiljenih mjesta. Kao klinac sam maštao o tome. Ove godine sam imao po drugi put priliku da puštam i to ispred pune Dance Arene, što je meni puno značilo.
 

Iza tebe je zaposleno ljeto, svirao si diljem regije, a sad te hvatamo na jubilarnom Sonusu gdje si svirao po prvi put. Kakav je osjećaj svirati na Sonusu i dijeliti pozornicu s najvećim imenima elektroničke scene?

Pored toga što je privilegija puštati na festivalu kao što je Sonus, Pag je jedan magičan otok koji je doprinjeo samom utisku. Tako da je moje iskustvo bilo fantastično i lagao bih ako kažem da se ne nadam ponovnom druženju.

Imao si priliku odraditi day time set prije Josepha Capriatija i onda spontani B2B sa Silvie Loto. Kako je prošao set u dnevnom programu? A posebno nas zanima kako je došlo do spontanog B2B?

Jako sam zadovoljan kako sam odradio zagrijavanje za Josepha, ali je definitivno na mene ostavio veći utisak B2B set sa Silvie Loto. Do toga je došlo tako što se poznajemo dugi niz godina, poštovatelj je moje muzike. Onda je Benny Take a Moment bacio hint (hvala Bennyju!) “Zašto ne biste uradili B2B set?”, na što je ona samo rekla da pripremim USB-ove i ostatak je povijest :).
 

Na Sonus nisi samo došao odraditi svoj set, već i poslušati druge kolege. Koga si sve uhvatio tijekom ovih dana?

Ja sam, nažalost, zbog obaveza bio samo jednu večer festivala, ali sam uspio sresti puno svojih dobrih prijatelja i kolega. Od ovog što sam poslušao, izdvojio bih set Dejana Milićevića.