S više od 30 godina iskustva, Haris Čustović je ostavio značajan trag na globalnoj sceni, od pionirskih tech house izdanja krajem 90-ih do nastupa u kultnim klubovima poput londonskog fabrica i singapurskog Zouka.

Osnivač je Laus Recordsa i predavač na londonskom SAE Institutu, a sada pokreće DJ radionicu u Dubrovniku s ciljem prijenosa znanja novim generacijama.

Uz to postaje naš kolumnist koji uskoro planira napisati i objaviti na portalu nekoliko vrlo korisnih savjeta za DJe i producente.

Za sve čitatelje Klubske Scene snimio je ovom prigodom i ekskluzivni mix emitiran iz Parka Orsula odakle se vide živopisni kadrovi Dubrovačke republike.

Što vas je potaknulo da pokrenete DJ radionicu u Dubrovniku?

Dubrovnik ima bogatu glazbenu povijest, kao i umjetničku glazbenu školu Luka Sorkočević, ali ovdje ne postoji strukturirana edukacija za kreativnu informatiku ili glazbenu tehnologiju.

Ideja za radionicu proizašla je iz želje da podijelim svoje iskustvo i znanje te da zajedno stvorimo zajednicu DJ-eva. Cilj je otvoriti prostor za učenje osnova miksanja, tehnike, nastupa i strategija za izgradnju karijere.

Kako ste koncipirali ovu radionicu – kome je namijenjena i što polaznici mogu očekivati?

DJ radionica je koncipirana kao strukturirani program koji pokriva sve ključne aspekte DJ-inga, od tehničkih osnova do naprednih tehnika miksanja i promocije.

Prvi dio je namijenjen je onima koji žele ući u svijet DJ-inga, a drugi dio iskusnim DJ-evima koji se žele usavršiti kroz izmjenu znanja i kolaboraciju,

Polaznici mogu očekivati kombinaciju teorijskog znanja i praktičnih vježbi – od upoznavanja s DJ opremom, preko usklađivanja ritmova i miksanja različitih žanrova, do razumijevanja publike i energije prostora.

Kroz 5 sesija će naučiti kako kreirati kvalitetan DJ set, promovirati se, razviti svoj brend i steći prve prilike za nastupe. Na kraju radionice, imat će priliku predstaviti svoj miks i nastupiti pred publikom, što im daje konkretno iskustvo za buduće angažmane.

Veliko zadovoljstvo nam je činjenica da surađujemo sa Amadeus / Pioneer-om koji nas podržavaju sa korištenjem opreme, a donirati će nam i par komada opreme koje ćemo dodjeliti najuspješnijim polaznicima.

Vaše iskustvo u podučavanju uključuje i rad na SAE Institutu u Londonu, School of Audio Engineering and production. Kako ste to iskustvo prenijeli u ovu radionicu?

To iskustvo pomoglo mi je da razvijem strukturiran i praktičan pristup podučavanju. Na SAE-u sam radio s studentima različitih razina znanja, pa sam naučio kako složene tehničke koncepte prenijeti na jasan i razumljiv način, posebno onima koji tek ulaze u svijet DJ-inga i glazbene produkcije.

U ovoj radionici primjenjujem sličan metodološki pristup – kombinaciju teorije i praktičnog rada. Fokus je na učenju kroz praksu, gdje polaznici postepeno primjenjuju ono što su naučili, bilo kroz miksanje, rad s opremom ili pripremu svojih setova.

Važan dio radionice je i analiza i konstruktivna kritika. To je nešto što sam koristio i u akademskom okruženju. Cilj je da polaznici ne samo savladaju tehničke vještine, već i razviju vlastiti stil i samopouzdanje za nastupe.

Koji su ključni elementi DJ-inga koje smatrate najvažnijima za početnike?

Bitno je upoznati se s opremom, naučiti osnovne tehnike miksanja, te odabrati pravu glazbu za određeni trenutak i mjesto.

Ključni elementi za početnike uključuju razumijevanje ritma i tempa, što je osnova za miksanje, kao i razvijanje sposobnosti razumjevanja publike i balansiranje prilagodbe repertoara. Početnicima je važno razumjeti i osnovne principe promocije kako bi postepeno gradili svoj brend i prepoznatljivost.

Kako balansirate teorijsku nastavu i praktični rad u radionici?

U radionici je najvažnije postići ravnotežu između teorije i praktičnog rada. Teorijska nastava daje polaznicima osnovno razumijevanje glazbe, opreme i DJ tehnika, dok praktični rad omogućava primjenu tih znanja.

Svaka radionica uključuje teoretski dio koji objašnjava razne principe DJ-anja, a potom slijedi praktična primjena, poput miksanja, korekcije zvuka i odabira glazbenih setova. Polaznici također imaju priliku raditi na profesionalnoj opremi, što će im nadam se pomoći da se osjećaju samouvjereno i spremno za nastupe.

Hoće li polaznici imati priliku raditi na različitim DJ setupima, i koliko je važno razumjeti razlike među njima?

Polaznici u početničkoj grupi će imati priliku raditi na različitim DJ kontrolerima, što je primjereno za njihov nivo. Važno je razumjeti razlike među kontrolerima jer svaki ima svoje specifičnosti u načinu rada i upravljanja. Sa opremom smo malo ograničeni, ali se nadam da će se to postepeno i promjeniti.

Na koji način podučavate selekciju glazbe i razvoj vlastitog stila kod DJ-a?

Selekcija glazbe i razvoj vlastitog stila ključni su za uspješnog DJ-a. Radionica počinje s temeljnim učenjem o glazbenim žanrovima, prepoznavanju što odgovara određenoj publici i prostoru te kako graditi kvalitetnu kolekciju.

Polaznici razvijaju svoj glazbeni ukus kroz osobne preferencije, ali i istraživanjem različitih stilova raznih DJ izvođača. Proces uključuje slušanje DJ mikseva, praćenje novih izdanja i rad s glazbom koja odražava njihov identitet, čime postupno oblikuju prepoznatljiv stil.

Koliko je važno razumjeti produkciju glazbe za nekoga tko želi biti uspješan DJ?

Razumijevanje produkcije glazbe ključno je za naprednije DJ-e jer to omogućuje jače povezivanje s glazbom koja se izvodi.

Kada DJ razumije kako su pjesme proizvedene, može bolje iskoristiti i manipulirati njihovu strukturu, ritam i zvuk u svom DJ setu, i to nam omogućuje veću kreativnost u miksanju i kreiranju vlastitih setova. Danas mnogi iskusniji DJ-i postaju i producenti jer stvaranje vlastitih traka donosi autentičnost i prepoznatljivost na sceni.

Kako tehnologija (AI, digitalni alati, softveri) danas mijenja način na koji DJ-i rade i uče?

Danas DJ-i imaju pristup raznim naprednim alatima za miksanje, koji im omogućuju veću preciznost i kreativnost, pomažu pri miksanju, analizi tempa i tonaliteta, a AI alati također mogu pomoći u selekciji pjesama, posebno pri pronalaženju glazbe slične onoj koju smo odabrali.

Digitalne platforme olakšavaju DJ-ima pristup glazbi, dok je tehnologija dodatno globalizirala DJ scenu, omogućujući im da dijele svoje mikseve s publikom širom svijeta putem raznih platformi.

Kada je riječ o učenju, internet nudi bogatstvo tutorijala koje pomažu novim DJ-ima da brzo savladaju osnove, no rad u učionici uživo po meni i dalje ostaje nezamjenjiv.

Kako gledate na ulogu DJ-a danas u odnosu na vremena kada ste vi počinjali, u 80im i 90im godinama?

Uloga DJ-a značajno se promijenila od 80-ih i 90-ih godina, kada su se DJ-i oslanjali isključivo na vinile i fizičke medije, što je zahtijevalo tehničku preciznost, a vještina beatmatchinga obavljala se ručno, bez pomoći SYNC tehnologije.

Danas digitalni alati omogućuju veću pristupačnost i eksperimentiranje, smanjujući tehničke i financijske prepreke za ulazak u DJ-ing. Iako danas postoje novi izazovi, suština ostaje ista – DJ je tu da stvori atmosferu, poveže se s publikom i kroz glazbu ispriča priču.

DJ-ing može biti stresan zbog neizvjesnosti, pritiska i kasnih nastupa. Kako savjetujete mlade DJ-eve da se nose s tim izazovima?

Slažem se, ali zato je važno razviti mentalnu čvrstoću i naučiti kako upravljati mnogobrojnim izazovima. Savjetujem mladim DJ-evima da ostanu usmjereni na svoju glazbu i da nastoje uživati u svakom trenutku nastupa.

Priprema je ključna – planiranje i vježbanje setova unaprijed, poznavanje svojih mogućnosti, kao i rad na aktivnostima koje pomažu smanjiti napetost.

DJ-ing je često i fizički zahtjevan, pa je važno brinuti se o svom tijelu i umu. No, bez obzira na to kako se osjećamo, uvijek možemo izvući nešto pozitivno iz svakog iskustva.

Kako izgraditi samopouzdanje u nastupima pred publikom?

Izgradnja samopouzdanja u nastupima dolazi kroz praksu, iskustvo i odličnu pripremu. Važno je usavršiti tehničke vještine i osjećati se sigurno s izabranom glazbom i opremom, kao i usmjeriti pažnju na interakciju s publikom umjesto na kritiku i ‘kako me to oni gledaju’ osjećaj.

Nastupi u manjim prostorima pomažu u sticanju iskustva i smanjenju stresa. Raditi greške je normalno, a fokusiranje na pozitivne reakcije slušatelja pomaže u smanjenju nervoze. Samopouzdanje raste s vremenom, kroz vježbu, redovite nastupe, ali i autentičnost.

Kako održati kreativnost i autentičnost u industriji koja se stalno mijenja?

Održavanje kreativnosti i autentičnosti u industriji koja se stalno mijenja zahtijeva balans između istraživanja inovativnih glazbenih izdanja i ostajanja vjernim vlastitoj kolekciji, koja ne mora nužno sadržavati najnovija izdanja.

Razumijevanje vlastitih glazbenih korijena i zvuka koji nas pokreće pomaže u održavanju jasnog identiteta, čak i kada se industrija mijenja, a to je konstantno. Dok je važno pratiti trendove, ključ je ne podlijegati previše onome što je trenutno moderno.

Planirate li proširiti ovu radionicu na više gradova ili čak online format?

Imamo u planu jednodnevne DJ radionice koje će biti svojevrstan seminar u Splitu, kao i većim gradovima u regijiu, ali o tome više uskoro.

Koji je vaš savjet mladima koji se žele ozbiljno posvetiti DJ-ingu?

Savjet je da budu strpljivi, dosljedni i predani DJ-ingu, jer to je ipak umjetnost koja zahtijeva kontinuirano učenje i usavršavanje. Važno je razviti vlastiti stil i biti autentičan, jer se to prepoznaje i cijeni.

Ne trebamo zanemariti važnost izgradnje mreže kontakata, jer suradnje i veze u industriji mogu biti ključne za napredovanje i uspjeh. Ako volite ono što radite, ljubav i strast prema glazbi i nastupima mogu vas voditi kroz sve izazove.

Kako vidite budućnost DJ-inga i elektroničke glazbe u Hrvatskoj?

S obzirom na kontinuirani rast scene i sve veći interes mladih za elektroničku glazbu, budućnost vidim pozitivno. Hrvatska je već sada prepoznata na međunarodnoj razini, s poznatim festivalima koji privlače posjetitelje iz cijelog svijeta.

Očekujem da će scena nastaviti rasti, s novim talentima koji dolaze iz svih krajeva, a s obzirom na sve više dostupnih tehnologija i alata, mladi DJ-i imaju nevjerojatnu priliku za kreativnost i izražavanje, bilo da je to u nekom malom kafiću ‘set za ekipu’, ili na bini jednog od velikih festivala.

*Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske