Na kongresu Američkog koledža kliničkih kirurga predstavljeno je novo istraživanje u kojemu se navodi da slušanje glazbe ublažava percepciju boli kod ljudi.
Među ključnim nalazima istraživanja je otkriće da slušanje glazbe može pomoći ljudima u oporavku nakon operacije usporavanjem rada srca i odvraćanjem pozornosti od boli koju osjećaju. U istraživanju se također navodi da slušanje glazbe, bilo putem slušalica ili zvučnika, ima “primjetne učinke” na pacijente tijekom njihovog oporavka od operacije te da su pacijenti koji su slušali glazbu dobili manje od polovice količine morfija u usporedbi s pacijentima koji nisu slušali glazbu.
foto: Joshua Chehov
“Iako ne možemo konkretno tvrditi da osjećaju manju bol, studije su otkrile da pacijenti percipiraju da su u manjoj boli,” rekao je za The Independent jedan od znanstvenika koji je radio na istraživanju, Shehzaib Raees.
Njegov kolega sa Sveučilišta California Northstate, Eldo Frezza je dodao da glazba može pomoći u prijelazu iz faze buđenja u normalno stanje te da smanjuje stres vezan uz taj proces prijelaza. “Vjerujemo da glazba može pomoći ljudima na različite načine nakon operacije jer glazba može biti utješna i stvoriti osjećaj kao da ste na poznatom mjestu.“
Nedavno smo pisali i o istraživanju koje je otkrilo da elektronička glazba može biti spas za mentalno zdravlje, a više o njemu možete otkriti ovdje.
Tijekom rezidencije u Pogonu Jedinstvo, u okviru programa Pogonator, Nikola Krgović N/OBE i Ivan Lušičić Liik, arhitekt i dizajner svjetla, istraživat će i razvijati audiovizualne materijale, a publika će 31.10. u 20 sati moći vidjeti novu iteraciju ovog fascinantnog multimedijskog scenskog djela.
Monuments, ZPC 2024, foto Nina Đurđević
Zamišljena kao dio transmedijalnog proširenja N/OBE-ovog još neobjavljenog istoimenog albuma suvremene klupske glazbe, predstava je osmišljena oko šest regionalnih modernističkih spomenika Narodnooslobodilačke borbe. Projektom se kiparska i arhitektonska obilježja odabranih spomenika interpretiraju kroz pokret i zvuk, uspoređujući formalne i simboličke futurističke tendencije jugoslavenskog visokog modernizma sa stilskim mutacijama današnje eksperimentalne glazbe i suvremenog plesa.
N/OBE i Saša Božić su u kolovozu boravli na rezidenciji u Art radionici Lazareti gdje je projekt imao svoju prvu prezentaciju. Premijera predstave održana je u rujnu u Zagrebačkom plesnom centru.
Tijekom rezidencije u Pogonu Jedinstvo, u okviru programa Pogonator, Nikola Krgović N/OBE i Ivan Lušičić Liik, arhitekt i dizajner svjetla, istraživat će i razvijati audiovizualne materijale, a publika će 31.10. moći vidjeti novu iteraciju ovog fascinantnog multimedijskog scenskog djela.
Nikola Krgović (N/OBE) zagrebački je skladatelj elektronske glazbe, DJ, glazbeni producent, promoter i radijski voditelj. Njegova je autorska glazba obilježena bogatim produkcijskim vrijednostima, složenim ritmičko-metričkim formacijama i dramatičnim intenzitetom. Duboko ukorijenjena u praksu kirurškog dizajna zvuka, često ju odlikuje simbioza orkestralnih i tradicijskih glazbala unutar perkusivnih cjelina eksperimentalne klupske glazbe, gdje digitalno izmanipulirane glazbene sastavnice mutiraju u slojevite, progresivne aranžmane.
de facto Monuments, ZPC 2024, foto Nina Đurđević
de facto je umjetnička organizacija koja potiče produkcijsku djelatnost i razvoj autorskih projekata, kao i suradnju i koprodukciju radova međunarodnih umjetnika koji dijele slične interese na području izvedbenih umjetnosti. Projekti de facta bave se istraživanjem tanke granice između kazališta, plesa i performansa, preispitujući poroznost njihovih okvira i konstituciju izvođača unutar disparatnih modusa izvođačkih režima.
Ivan Lušičić Liik je arhitekt i dizajner svjetla koji se bavi kreativnim tehnologijama i vizualnom umjetnošću. Tijekom studija arhitekture počeo se baviti VJ-ingom što je preraslo u dizajn svjetla i scenografiju. Dizajnirao je projekcije, svjetlo i scenografije za klupske večeri, festivale, koncerte, kazališne i plesne predstave, opere i mnoge nepotrebne ceremonije u Hrvatskoj i svijetu.
Pogonator je program koji funkcionira kao inkubator suvremenog plesa i kazališta u nezavisnoj produkciji, a podrazumijeva prostornu, programsku, tehničku i promidžbenu podršku za projekte koji se realiziraju u Velikoj dvorani Pogona Jedinstvo. Sufinanciran je sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH.
Četvrtak, 31.10.2024 / 20 sati
Velika dvorana Pogona Jedinstvo Trnjanska struga 34, Zagreb
Organizatori: de facto kazališna grupa u okviru programa POGONATOR Ulaz: besplatan
Osim programa za producente i izvedbene umjetnike, ove je godine ADE proširio ponudu s dva nova programa: vizualna umjetnost i industrija. Povrh toga, ADE tim je po prvi put odlučio provesti eksperimentalni program po nazivu ADE Lab Incepted u kojem će uključiti pojedince iz svake od četiriju grupa kako bi u 4 dana radili na kreiranju EP-a u suradnji sa Sony Music Netherlands i SAE Institute Netherlands, te organizirali showcase zadnji dan programa.
Na ADE Lab Incepted mogao se prijaviti svatko s iskustvom u nekom od četiri polja, a ja sam se prijavila s Industry pozadinom. Organizacijski tim je odabrao 12 sudionika od preko 250 prijava: 6 producenata, 3 tekstopisca/vokalista, 1 vizualni umjetnik i 2 profesionalca iz industrije.
Prvi dan je bio posvećen tome da se svi iz ADE Incepted grupe međusobno upoznamo uživo i dobijemo smjernice od mentora sa SAE instituta za kreiranje albuma. Taj dan je prošao uglavnom u preslušavanju demo traka da svi dobijemo dojam tko se snalazi u kojem žanru muzike i raspravimo kako će grupe izgledati te brainstormamo ideje za pjesme. Na vizualni tim je spao zadatak da napravi cover art za EP i live vizuale za showcase, dok se industry tim brinuo da je cijeli projekt dobro izorganiziran, promoviran i da riješi logističke stvari (i sve što bi skrenulo glazbenike s kreativnog dijela).
Foto Iñigo Viu Huguet (SAE Institute Amsterdam)
U Industry timu moj je zadatak bio da se pobrinem da tim ima sve potrebne informacije i resurse na vrijeme kako bi se mogli fokusirati na kreativni dio tj. produkciju pjesama u studiju, razrada koncepta albuma u suradnji sa tekstopiscima te organiziranje i priprema showcase-a u Melkwegu. Moj kolega u Industry timu je radio na marketinškoj i promo strategiji te vizualnom identitetu. U cijelom ovom procesu smo bili prepušteni sebi samima, i imali ruke otvorene da smislimo ideju za EP, promoviramo ga i organiziramo večer kako god mislimo da je najbolje – naravno prvi, drugi dan dok još nismo znali kako će pjesme zvučati, koja je ideja iza njih, tko uopće sudjeluje u kojoj grupi, bilo je poprilično nezahvalno planirati nešto.
Povrh toga, imali smo mnoštvo logističkih pitanja, koja smo usmjerili ADE timu koji je bio izuzetno responzivan s obzirom na hektični ADE tjedan – valja napomenuti da s obzirom da je ovo prva godina da rade takav intenzivni bootcamp, očekivano je da sve smjernice i informacije neće biti dane na pladnju – zato je tu bio ključan naš Industry tim da sve nepoznanice prepozna, riješi i provede akcijski plan. U pomoć s artist brandingom pristigla nam je ekipa iz Sony music-a koja nam je održala dvije prezentacije i dala praktične savjete i ideje.
Foto Iñigo Viu Huguet (SAE Institute Amsterdam)
Sljedeća dva dana, produkcijska ekipa je snimala po cijeli dan u tri studija na SAE institutu uz asistenciju mentora. Moram priznati da mi je zaista fascinantno i inspirativno da se 12 ljudi koji se po prvi puta upoznaje, koji dolaze iz različitih dijelova svijeta i s različitim glazbenim preferencama, može tako fluidno, brzo i efikasno ubaciti u kreativni proces i stvoriti tri predivne pjesme koje vode publiku kroz razne emocije u samo 3 dana. No, naravno bilo je tu i jezičnih barijera s obzirom na to da neki bolje, a neki lošije pričaju i razumiju engleski, ali smo se brzo snašli komunicirajući ideje kroz zvuk i slike.
Zadnji dan su se radili završni radovi na albumu: miksanje i masteranje traka kako bi bile spremne za prvo slušanje u Melkwegu, zatim light i sound check gdje nas je dočekala stage managerica koja je bila vrlo profesionalna i brzo nam omogućila sve što nam je bilo potrebno.
Showcase smo otvorili sa slušanjem naše tri pjesme i popratnim live vizualima, a nakon toga je uslijedio QA session koji sam ja moderirala. Iz moje perspektive, bilo je vrlo uzbudljivo prepoznati iz svakog od artista esenciju (fragment) sebe koju su dali u projekt i prezentirati ih u tom svijetlj kroz pitanja koja sam postavljala s obzirom na ono što sam naučila o svakom artistu i uočila tijekom njihovih recording sessiona. U tri dana, Industry team je svako malo išao od studija do studija upiti energiju i emocije produkcijske ekipe te osluškivati kako teče njihova kolaboracija što je bilo ključno za autentičan QA i daljnje promoviranje kako artista tako i albuma.
Koncept EP-a smo brainstormali u Industry timu – probali smo pronaći što je to zajedničko ovoj grupi od 12 pojedinaca, kako smo povezani ovim projektom i koje poruke se protežu kroz same pjesme? Tako smo smislili nekoliko koncepata, okupili cijelu ekipu, prezentirali koncepte, prikupili feedback i odlučili se jednoglasno za Fragments što je ujedno i naziv EP-a koji će biti objavljen od strane Sony Music-a. Više o Fragments EP-u pročitajte ovdje i zapratite IG @ardee_rdj gdje će biti objavljene novosti povodom objave albuma!
Vrlo dobro osmišljena ideja od strane organizatora da objedini sva četiri polja u glazbenoj industriji i pokaže kroz ovakav kreativni bootcamp koliko je svaka osoba bitna u glazbenom procesu. Preporučam domaćoj ekipi da izvidi ADE Lab program sljedeće godine i definitivno se prijavi za Incepted program. To je neponovljiva prilika da kompletno izađeš iz komfort zone, ne samo iz kulturološke perspektive, nego i iz kreativne, a posebice kako bi se individualni glazbenici asimilirali ne samo na co-produciranje, nego i na suradnju i komunikaciju s ostalim rolama u glazbenoj industriji, a i proširili svoje vidike i mrežu poznanstva. Incepted posebice pruža priliku da iskusiš sve dijelove, prepreke, nepoznanice i užitke od ideje za kreiranje pjesme, pa sve do distribucije i marketinga.
Foto: Iñigo Viu Huguet (SAE Institute Amsterdam)
Što se festivalskog dijela programa tiče, uz gusti ADE Incepted raspored uspjela sam posjetiti tri eventa.
Awakenings, Gashouder
S obzirom da je moja prijava bila iz Industry tracka, prvi dan nam je počeo tako da smo ja i moj kolega iz iste branše prisustvovali panelu od 30-ak uzvanika gdje su organizatori Awakenings-a podjelili svoja iskustva rada u organiziranju događaja. Moram priznati, za Awakenings nisam do tada čula, a kad je Rocco pozvao sve zainteresirane da se zapišu za guest listu i dožive audio-vizualnu umjetnost te večeri, nisam mogla odbiti. Kasnije smo shvatili da je guest lista besmislena jer je događaj taj dan bio ionako besplatan – koja je svrha te guestliste bila, ostat će neriješeni misterij. Nastupala je KiKi u Gashouderu i pošteno me rasplesala, na moje ugodno iznenađenje. Vizualni performance je na skroz novom levelu, interesantno je razmisliti kako je produkcijska ekipa međusobno usklađena da proizvedu vizualni show na onako profesionalnoj razini. Tko nije bio – definitivno vrijedi otići!
Polifonic x Love on The Rocks, Skate cafe
Polifonic je imao svoj show na lokaciji Skate cafe. Tamo su bile tri pozornice, od kojih svakako treba izdvojiti onu koja je u skate parku – DJ stol se nalazio na sredini, a publika je mogla slobodno kolati oko DJ-a. Skroz opuštena i dobra atmosfera, veseli ljudi i kvalitetan tech house. Ja sam išla ciljano izviditi set Alexie Glensy koja ga je odradila u svojem stilu, a ugodno me iznenadio b2b Jennifer Loveless i Pascal Moscheni.
Na Picnic party sam otišla također ciljano, ovu ekipu sam slučajno otkrila kad su imali takeover u Londonu u fabric-u i otada iščekujem sljedeću priliku za slušanje. Vinyl only setovi, industrijski ambijent, a publika ovog puta nešto napornija od one u Skate cafeu nažalost. Velardi je započeo večer lagano svemirskim zvukovima, dobro otvaranje. Melody za koju nisam do tada čula me zaintrigirala sa žešćim setom s vrlo plesnim technom. Andy Luff je iznio vjerojatno jedan od boljih setova koji sam čula u zadnje vrijeme, čista progresiva house-a i techno-a. Raphael Carrau je preuzeo DJ pult s prog tehnom, a šećer na kraju je bio legendarni, da ne kažem gotov mitski, Onur Ozer koji je izvadio iz rukava jedan melting pot zanimljivih ritmova i meldoija – dobra inspiracija za završetak ove ADE odiseje!
Gdje započeti s Frankfurtom? Mnogo se puta pričalo o važnosti grada i njegovoj simbolici za europsku elektroničku glazbenu kulturu. Drugi Berlin? Možda. Pronicljiviji? Potencijalno.
“Live at Robert Johnson” djeluje kao klub i kao diskografska kuća već dvadeset pet godina. Razvio se kroz nekoliko iteracija, ali jedno je sigurno – njegova rezonancija i glazbeni senzibilitet ostali su neosporni i čisti. Smješten u Offenbachu, industrijskom predgrađu Frankfurta, klub je smješten na obalama rijeke Majne. Neupadljiva zgrada izvana, iznutra je minimalan, ali šaren. Plesači gledaju u tamu kroz golemi prozor izgrađen da prikaže izlazak sunca koji slijedi i osvjetljava siluete onih koji su ostali na plesnom podiju.
Malo je klubova koji uspiju napraviti tako savršeno holističko iskustvo bez maksimalizma i trikova
Za Robert Johnson je oduvijek bila važna čista umjetnička forma glazbe i plesa, prostor koji to olakšava bez previše posla. Iz tog je razloga klub izgradio tako oduševljenu i povezanu obitelj umjetnika, kreativaca i plesača koji ga često posjećuju. Upravo je taj obiteljski duh omogućio mjestu da stvori i razvije tako inspirativnu izdavačku kuću – oslanjajući se na resurse i talente prijatelja da informiraju i njeguju etiketu koja odražava etos mjesta i uokviruje njegov zvuk. Bilo je nekoliko voditelja etikete tijekom životnog vijeka labela. Posljednji je bio Oliver Hafenbauer koji je također odgovoran za dugogodišnji label Die Orakel.
Nedavno je etiketu predvodio Florian C. Reinke koji je preuzeo uzde i pokrenuo stvari naprijed s futurističkom vizijom modernog klupskog prostora bez kompromisa. Osvrće se na svoja početna iskustva s mjesta:
“Prvi put sam otišao u klub 2012. godine. U to vrijeme nisam bio zainteresiran za elektroničku glazbu i mislim da sam možda bio prisiljen otići. Nakon toga dobio sam inspiraciju da počnem DJ-irati i uvijek je bila velika stvar svirati tamo. Svi su sanjali svirati tamo i kad mi se to ostvarilo, bilo je ludo. Klub je malen. Ozvučenje je intenzivno i toplo. Za mene je to još uvijek jedan od najvažnijih klubova u cijeloj Europi što je ludo s obzirom na to da je to super mali klub.”
Sam klub je malen. Međutim, zajednica i obitelj protežu se mnogo šire
To je ono što Florian smatra da bi svako dobro mjesto trebalo priuštiti i ponuditi svojoj klijenteli. Mjesto za upoznavanje i suradnju.
“Kad razmišljam o tome kad sam prvi put otišao u klub ili o tome zašto ste otišli u klub – uvijek se radilo o tome da imate mjesto za stupiti u kontakt s ljudima, upoznati prijatelje, upoznati osoblje i slušati glazbu. Klubovi su kao lonci za taljenje, dobre stvari dolaze iz njih i veze mogu postati čvršće kao rezultat.”
To je etos koji je priuštio diskografskoj kući. Osobito je jasno kada pogledate široku paletu glazbenika i umjetnika koji su izdavali na etiketi od njenog osnivanja. Međutim, ono što je također posebno jedinstveno i značajno je stopa zadržavanja uključenih glazbenika i umjetnika. Nekoliko onih koji su izdali na etiketi učinili su to s nevjerojatnom dosljednošću i ponovno se pojavljuju na epskoj “Lifesaver 5 Compilation” – kojom će label obilježiti 25 godina. Lica kao što su Massimiliano Pagliara, Oskar Offermann, Mano Le Tough i DC Salas su samo neki od njih. Kada je sastavljao ploču, Flo je smatrao da je važno zadržati slična načela.
“Tijekom godina izgradili smo blizak odnos s umjetnicima koji redovito sviraju u klubu i uvijek ih molimo da ostanu u kontaktu. Kada ih zamolimo da objave na etiketi, to pomaže pokazati tu dublju vezu. Robert Johnson je uvijek bio mjesto za koje su umjetnici smatrali da može biti i da ga mogu nazvati drugim domom ili tako nešto.”
Osigurati kontinuitet s impresumom koji postoji već četvrt stoljeća nije jednostavan zadatak. Pogotovo kada trendovi i ukusi koji vode plesne podije imaju sposobnost brzih promjena. To je nešto oko čega je Flo zabrinut – s obzirom na financijski rizik i kulturnu važnost mjesta i njegovu povezanost s etiketom.
“Stvari su se promijenile tijekom godina, teško je to opisati. Trenutačno se dosta stvari muči, pogotovo klupska kultura. Ponekad se malo uplašim situacije, pogotovo kada smo vidjeli sve što se dogodilo nakon pandemije. Počelo je postajati sve više i više komercijalno, cijela stvar s elektroničkom glazbom. To je uvijek bilo tu, ali trenutno je na ovoj ekstremnoj točki gdje se radi samo o prodaji ulaznica i dovlačenju što više ljudi na mjesta da zarađuju. To je suludo.”
Još jedno ključno opredjeljenje Roberta Johnsona je njegova otpornost i predanost vinilu kao formatu
Kao i svi drugi, osjetili su pritiske i ograničenja formata s rastućim troškovima i frustrirajućim rokovima produkcije zbog kojih je objavljivanje izdanja bilo sve teže. Međutim, čini se simboličnim i važnim da će izdanje kompilacije za 25 godina biti dostupno na vinilu.
“Kada sam tek počeo dj-ati, puštao sam vinil. I sam sam se osjećao prisiljen prihvatiti digitalno, kao što je to s vremena na vrijeme morala i etiketa. Međutim, uz ovaj box set čini se važnim imati nešto što možete držati u rukama. Osjeća se toplije, posebnije, s grafičkim dizajnom, nešto fizički. Vinil je važan, ali da budemo iskreni, posljednjih nekoliko godina izdajemo sve manje i manje ploča zbog cijene. To je suludo, sve je manje prodavaonica ploča, a i cijene su im se udvostručile. Šteta.”
Možda je najimpresivnija stvar kod Roberta Johnsona njegova stalna otpornost. Samo je nekolicina klubova koji su tako dugo radili, a da pritom zadrže dosljednost u kontroli kvalitete i pristupu. Čini se da sve ovo vrijedi nešto daleko više.
Techno glazba je žanr kojeg karakteriziraju ritmovi koji se ponavljaju. Često se producira korištenjem elektroničke tehnologije, poput ritam mašina i sintesajzera. Nastao je u Detroitu 1980-ih, pod utjecajem kombinacije elektroničkog funka, industrijskih ritmova i futurističkih tema inspiriranih znanstvenom fantastikom.
Zašto ljudi vole techno glazbu?
Ljudi uživaju u technu zbog njegovih energičnih i hipnotičkih svojstava, smatraju ga podižućim i opuštajućim. Techno često prenosi pozitivne poruke mira, ljubavi i jedinstva. Njegova ritmička i optimistična priroda čini ga idealnim za ples, oslobađanje od stresa, pa čak i povećanje fokusa i motivacije tijekom zadataka ili vježbi.
Kako techno glazba utječe na mozak?
Techno glazba može pozitivno utjecati na mozak olakšavanjem otpuštanja dopamina, kemikalije odgovorne za osjećaj motivacije i energije, osobito tijekom vježbanja. Aktivira dijelove mozga povezane s pozitivnim emocijama, poput sreće i užitka. U usporedbi sa sporijim tempom, pokazalo se da brza techno glazba izaziva pozitivne emocije.
Kakva je tehno glazba u usporedbi s drugim žanrovima s obzirom na njen učinak na mozak?
Svaki glazbeni žanr ima jedinstvene karakteristike koje mogu različito utjecati na mozak. Ponavljajući ritmovi i taktovi techna učinkovito potiču fokus, energiju i izmijenjenu svijest, razlikujući ga od žanrova s različitim tempom i lirskim sadržajem.
Foto: Jeff Mills Facebook
Ubija li techno glazba moždane stanice?
Suprotno nekim mitovima, techno glazba ne ubija moždane stanice. Istraživanja potvrđuju da ne postoje vjerodostojne studije koje povezuju slušanje techno glazbe sa smrću moždanih stanica. Razlozi smrti moždanih stanica obično su povezani s prirodnim čimbenicima ili bolestima, a ne s glazbom.
Postoji li rizik da techno glazba negativno utječe na mentalno zdravlje?
Kao i svaki oblik glazbe ili medija, utjecaj techna na mentalno zdravlje može varirati ovisno o individualnoj osjetljivosti i kontekstu. Iako techno mnoge može ohrabriti, važno je pažljivo slušati i odabrati pjesme koje su u skladu s nečijim trenutnim emocionalnim stanjem.
Može li glazba s visokim BPM-om naškoditi vašem mozgu?
Glazba s visokim BPM-om (otkucaja u minuti) nije štetna za mozak. Istraživanja pokazuju da tempo glazbe ne utječe negativno na aktivnost moždanih valova ili koncentraciju. Zapravo, brza glazba može izazvati pozitivne emocionalne reakcije u mozgu, što dovodi do osjećaja sreće i živosti.
Utječe li techno glazba na vaše otkucaje srca?
Da, techno glazba može utjecati na otkucaje srca. Istraživanja pokazuju da tempo techno glazbe koji se obično kreće između 120 i 150 otkucaja u minuti, može dovesti do povećanja broja otkucaja srca, krvnog tlaka i anksioznosti kod slušatelja tijekom fizičkih aktivnosti. Taj se učinak ne smatra štetnim, već može poboljšati sposobnost optimalnog vježbanja.
Može li se techno glazba koristiti kao oblik terapije?
Da, glazbena terapija je priznata praksa, a techno glazba, sa svojim specifičnim kvalitetama, može se uključiti u terapeutske sesije za pomoć u oslobađanju od stresa, emocionalnom izražavanju i kognitivnoj stimulaciji.
Može li techno glazba poboljšati koncentraciju?
Apsolutno. Konzistentan ritam techno glazbe i odsutnost teksta mogu umanjiti smetnje, čineći je izvrsnom pozadinom za zadatke koji zahtijevaju fokus i koncentraciju.
’Dragi prijatelji i kolege, teška srca obavještavamo vas da nas je napustio naš kolega Alen Topssy Raška Matošović’, osvanulo je jučer na Facebook stranici Radija Rovinj FM na kojem je radio legendarni radijski voditelj uz čiji glas su odrastale generacije uz zagrebački Radio 101.
Alen ‘Topssy’ Raška Matošević (Foto: Rovinj FM)
“Dragi Alene, tvoj odlazak ostavio je neizbrisiv trag u našim srcima i u eteru kojeg smo zajedno dijelili. Tvoja posvećenost i talent bili su inspiracija svima nama. Zahvalni smo na svom znanju koje si nam prenio. Uvijek si bio tu za sve nas, spreman podijeliti osmijeh ili riječ utjehe. Tvoj glas će zauvijek odjekivati u našim sjećanjima. Nedostajat ćeš nam svakim osmijehom, svakom riječju koju si izgovorio i svim trenucima koje smo proveli zajedno. Hvala ti za sve lijepe uspomene. Počivaj u miru, dragi prijatelju”; riječi su kojim su se Topssyjeve kolege s Rovinj FM-a oprostile od njega.
Toppsyev topli rašpasti glas bio je poznat diljem zemlje
U Zagrebu je počeo karijeru radijskog voditelja i glazbenog znalca na tadašnjem Omladinskom radiju koji je poslije postao Radio 101. Kasnije se njegov glas mogao čuti s postaja Radio Pazin, HRT – Radio Pula, Radio Istra, Radio Maestral, Radio 808 i Rovinj FM, prenosi portal Ravno do dna.
