Minute prije svog seta je iskoristio da kratko porazgovara s nama.

Kako bih opisao svoj zvuk?

Imam veoma široku lepezu techno zvuka. Ja najčešće idem između 130BPMa i 170BPMa, tako da sve što stane tu, ja sviram. Tako da nije isključivo techno, od svega pomalo, ali naglasak je uvijek bio i ostao techno.

Preferiraš li svirati u klubu ili na festivalu?

Za moj zvuk, rekao bih da više leži u klubu. No kada sam na velikoj pozornici, prilagodim se i sviram drugačije. Iskreno, preferiram tu blisku povezanost u klubu. Kada sam na velikoj pozornici usamljen fali mi ta konekcija. Pogotovo sva ta rasvjeta, razumijem zašto je tu i zašto je ima toliko, jer je cilj da me publika vidi, ali ja želim vidjeti njih i to je nekad teško na velikim pozornicama.

Svaka godina ima pjesmu koja ju obilježi, koji je tvoj ovogodišnji favorit?

Zapravo imam jednu svoju stvar. Mislim da je bitno da se publici prezentira vlastita glazba, jer oni ne dođu samo zato što ti vrtiš, već da čuju i ono što ti produciraš. Tako da cijelu godinu sviram Flashpoint EP koji je izašao na Lenske, a pogotovo stvar Quieto. To je jedan miks psytrancea s technom koji je jako brz i snažan i uvijek nađe mjesto u mom setu.

*Novinar Toni Jurić razgovarao je s Farragom u Umagu

Zadnje vrijeme je stigao trend povratka techno zvuka na glavne pozornice po festivalima, tako i ovdje u Umagu na Sea Staru imamo tebe, Amelie Lens i Umeka. Je li techno postaje ponovno najprepoznatljivi žanr dance glazbe?

Da, dobro si rekao, ponovno postaje. U glazbi sve ide u krug, stvari se vrte i uvijek se vrate. Techno nikad nije otišao, ali od 90-ih godina prošlog stoljeća u Europi nije bio ovoliko velik. Drago mi je što sam dio toga, što raste još više nego ikad. Naposljetku to donosi mnogo prilika ekipi koja svira techno. Vjerujem da je to odlična stvar. Pogotovo jer kao žarn može evoluirati dalje, u bilo šta. Sad je popularan ovaj jaki i brzi zvuk, ali kad to prođe, možda dođe vrijeme za minimalistički zvuk. Techno je uvijek tu, tako će i biti i zbog toga sam jako sretan.

Bio je nekadašnji član Montažstroja te je autor više od 30 kazališnih i filmskih soundtrackova. Albumi ‘Futura’, ‘Mediterran’ i ‘LADO Electro’ proglašeni su vrhuncem hrvatske elektroničke etno glazbe, koji su ujedno i svjetski glazbeni dragulji.

Dobitnik je dviju nagrada Porin za glazbu za kazalište, film i TV, dviju nagrada Crni mačak za najboljeg izvođača elektroničke glazbe, Marul za najbolju kazališnu glazbu, te američke nagrade za filmsku glazbu, Gold Medal for Excellence.

1.) „Lado Electro“ je jedan veoma unikatan i inovativan glazbeni projekt koji je ponos balkanske glazbene scene. Koji su prvi utisci glazbenih žanrova na vaš osobni rad i kreacije?

Hvala ti na komplimentu, projekt LADO ELECTRO imao je i svog prethodnika što se mog autorskog dijela tiče. To je album FUTURA kojeg sam izdao kao HC BOXER. 2002. Član LADA Boris Harfman Hari i ja osnovali HR ELECTRO kao skladateljsko-producentski dvojac i 2002. sa Ansamblom LADO definirali projekt LADO ELECTRO, počeli snimanje albuma koji je objavljen 2003. uz najavni singl 1Pura 2Pandura.

2.) Na koji ste točno način dobili sa svojim kolegom Borisom Harfmanom ideju za spoj elektroničke glazbe s folklornom glazbom?

Spojio sličan način razmišljanja o tradiciji i elektroničkoj glazbi – naša glazba nadahnuta je hrvatskom tradicijskom baštinom i napisana suvremenim rukopisom elektroničke glazbe.

3.) Vaši nastupi su često unaprijeđeni live izvedbama, VJ-ingom i raznim scenografijama. Tko je zaslužan za umjetnički prostor u Ladu Electru?

Da, naši liveovi su posebna priča, ovisno o pjesmi na stageu se izmjenjuje 15-ak izvođačica i izvođača, neki brojevi su zborski, drugi solo vokal, ima i instrumentala dok je VJ-ing obavezan dio atmosfere svake izvedbe a VJ projekcije su isto naš autorski rad, to je nastavak komponiranja – nadogradnja pjesme.

4.) Smatrate li da su etno/folk glazba i općenito tradicijsko-kulturološki motivi i simboli određene nacije zauvijek zakorijenjeni u ljudima? Može li tradicija općenito izblijediti?

Hrvatska tradicijska baština je nevjerojatno bogata i inspirativna i već se nalazi u svima nama, zapisana u genima, samo smo je mi više ili manje svijesni, ovisi o pojedincu, može vremenom blijediti samo površinski ali dubinski ne – treba ju održavati jer u spoju sa suvremenim formama blista u punom sjaju.

5.) Od elektroničkih žanrova, koji su vam najdraži te oko kojih se zadnjih godina najviše interesirate?

Općenito ono što mi se sviđa – to je dobra glazba, volim i ambient i techno i drum n bass.

6.) Dugi niz godina ste u kazališnoj i filmskoj industriji, od kud crpite inspiraciju i ideje za određenu audio produkciju filma ili kazališne predstave?

Iskreno kod mene nema neke specijalne formule, nekog naročitog vanjskog poticaja ili utjecaja, to nekako dolazi iznutra, taj sound je način izražavanja, autorski rukopis razrađen u dosadašnjim projektima a i dalje ga nadograđujem u svakom novom mixu & remixu.

7.) Što se tiče stvaranja glazbe za filmove, koji su vam neki od najdražih filmskih projekata na kojima ste radili?

Od projekata koje sam radio najdraži su mi soundtraci za kazališne predstave: Rap Opera 101, Everybody goes 2 Disco from Moscow 2 San Francisco i Krvava svadba, a od filmskih soundtracka Trešeta, Pravo čudo i Ministarstvo ljubavi. Trenutno radim na novim soundtracku za TV seriju, ali to je još u natječaju.

8.) Koji su vaši stavovi o hrvatskoj suvremenoj umjetnosti? Imamo li svoj umjetnički značaj u Europi?

Hrvatska suvremena umjetnost je s jedne strane raznovrsna i impresivna, a s druge jako fragmentirana i nekako izvan medijskog fokusa.

Često su dobre stvari „ispod radara“ i na neki način ostaju underground što im daje dodatnu kvalitetu i ekskluzivnost.

9.) Vi i Boris pod imenom FOLKLORELEKTRO radite i na novom albumu?

Da, s Folklornim ansamblom Gradišćanskih Hrvata „Kolo Slavuj“iz Beča, upravo miksamo novi album „Kolectrified“, a prvi spot s albuma je već vani. Pogledajte i poslušajte u nastavku!