Nalazi sugeriraju da su iskustva koja izazivaju strahopoštovanje potaknuta psihoaktivnim supstancama, energičan ples, intenzivni ritmički bubnjevi i nedostatak sna povezani s osobnom transformacijom i društvenom povezanosti.

“Primarno su nas zanimali putevi povezivanja – ili fuzije – s grupom. Konkretno, htjeli smo vidjeti mogu li transformativna iskustva koja korisnici psihodelika često prijavljuju biti povezana s povezivanjem s nečijom društvenom grupom”, objasnila je autorica studije Martha Newson sa Sveučilišta Kent i Sveučilišta Oxford.

„Psihodelici imaju duboko ukorijenjenu stigmu povezanu s rekreacijskom upotrebom droga i štetom, ali se sve više koriste u kliničkim studijama za terapiju u potrazi za učinkovitijim putevima liječenja – na primjer, liječenje depresije, PTSP-a, ili čak anoreksija”, rekao je Newson u priopćenju .

Istraživači su koristili internetske oglase da regrutiraju i ispitaju 481 odraslu osobu koja je bila na raveu u posljednjih pet godina. Newson i njezini kolege zamolili su sudionike da opišu rave za koji smatraju da je posebno dubok ili izaziva strahopoštovanje. Sudionici su potom odgovarali na razna pitanja o tom rejvu. Pitanja u anketi temeljila su se na novom modelu ritualnog angažmana nazvanom "4D" – ples, bubnjanje, droga i nedostatak sna.

Istraživači su otkrili da je visoka ocjena na 4D mjerama povezana s osobnim transformativnim iskustvima, te da je strahopoštovanje posredovalo tom odnosu.

Drugim riječima, oni koji su se bavili ponašanjem kako bi promijenili svoje stanje svijesti, kao što je stalno plesanje uz perkuzivnu elektroničku glazbu, bili su skloni prijaviti povišenu razinu strahopoštovanja na raveu. Sudionici koji su prijavili da su konzumirali droge imali su tendenciju da dožive više strahopoštovanja u usporedbi s onima koji ih nisu uzimali — a psihodelične droge, poput psilocibina i LSD-a, imali su najveći učinak na strahopoštovanje. Oni koji su doživjeli više strahopoštovanja, pak, vjerojatnije su se složili s izjavama poput “Događaj me je oblikovao kao osobu”.

Štoviše, vjerojatnije je da će se sudionici koji su se osjećali osobno transformiranim iskustvom osjećati povezanima s onima oko sebe na raveu i spremniji donirati dobrotvornoj organizaciji koja se temelji na raveu.

Nalazi pružaju dokaz da su "ljudski kolektivni rituali moćni u davanju osjećaja identiteta i pripadnosti", rekao je Newson za PsyPost. “4D – ples, bubnjanje, droga i nedostatak sna – često se pojavljuju na takvim događajima u nekom ili onom obliku kako bi promijenili naša stanja svijesti. Čini se da to dovodi do osjećaja da smo se osobno transformirali tim događajem i učvršćuje naše veze s onima oko nas.”

Ali 4D su bili negativno povezani s osobnom transformacijom među onima koji su izvijestili da doživljavaju nisku razinu strahopoštovanja. "Vjerojatno su rejveri koji plešu uz glasne taktove koji se ponavljaju, ostaju budni cijelu noć i uzimaju prevelike količine droge bez osjećaja strahopoštovanja jednostavno iscrpljeni", objasnili su istraživači.

Studija, kao i sva istraživanja, također uključuje neka ograničenja

“Željeli smo raditi s prirodnim okruženjem pa smo zamolili ljude koji su prisustvovali rave-ovima i ilegalnim 'besplatnim zabavama' da se prisjete događaja koji izazivaju posebno strahopoštovanje,” objasnio je Newson. “Mnogi sudionici su izjavili da koriste više droga, kao i alkohol, tako da je teško izolirati učinke samih psihodelika. Također ne možemo reći da je išta bilo uzrok i posljedica s ovom konkretnom studijom. Za to bi nam trebao eksperimentalni ili longitudinalni dizajn.”

Unatoč ograničenjima, nalazi sugeriraju da su ritualizirani događaji poput rejva povezani s pojačanom povezanosti i drugim psihološkim ishodima.

"Uklanjanje negativnih konotacija povezanih s rave kulturom veliki je izazov, ali ovo istraživanje pokazuje da doista postoje društvene i bihevioralne koristi koje raveri stječu iz tog iskustva", rekao je Newson. “Naša potreba da se smisleno povežemo s drugima uvijek će prevladati – bilo da pjevamo u zboru u crkvi ili plešemo uz elektroničku glazbu u nekorištenom skladištu.”