Skip to main content

Važan razgovor o gubitku sluha

Napisao Redakcija dana . Objavljeno u Lifestyle.

Nitko to ne želi priznati, ali u vremenu kada su glasni koncerti i glazba dostupni bilo gdje i bilo kada, sasvim je moguće da će mnogi od nas imati ili već imati doživotno oštećenje sluha.

Photo by Matthew Henry from Burst

Svatko tko je išao na koncert ili festival iskusio je jako zvonjenje u ušima koje može trajati od sat vremena do cijelog dana. Ovo je jedan od znakova gubitka sluha. Ovdje smo da vam pomognemo odgovoriti na neka važna pitanja o gubitku sluha i što ljudi rade u vezi s tim.

Kako dolazi do gubitka sluha?

Oštećenje sluha ili gubitak sluha može se dogoditi kada se izloži glasnoći iznad 85 decibela. Decibeli su standardna mjerna jedinica za relativnu glasnoću zvukova. Do oštećenja sluha može doći i zbog dugotrajne izloženosti zvukovima jačine oko 70 decibela. Neki koncerti u zatvorenom mogu biti od 90 do 120 decibela. Imajući to na umu, neizbježno je da će svatko tko posjećuje glasne događaje bez zaštite za sluh dobiti trajna oštećenja, pa čak i gubitak sluha.

Zašto umjetnici i prostori puštaju glazbu tako glasno?

Za početak, ne postoji državni ili zakon o maksimalnoj dopuštenoj glasnoći na događajima. Stvar se promatra kao osobni izbor izvođača i posjetitelja događanja. Također, većina ljudi smatra da glazba zvuči bolje kada se pušta glasnije, stoga umjetnici i prostori radije puštaju glazbu glasnije.

To se međutim može pokazati opasnim i za izvođače i za publiku. Odgovornost za zaštitu posjetitelja koncerta leži na mjestima koja ih organiziraju ili pak na promotorima, a održavanje sigurne i ugodne glasnoće dio je te odgovornosti. Stoga se trebamo nadati da će osoblje na bilo kojem nastupu uživo imati zaštitu sluha spremno dostupnu za posjetitelje.

Kako prostori štite svoje posjetitelje?

Autor ovog članka Michael-John Aprahamian s portala Dance Music West koji ističe da je nedavno bio na nekoliko događanja na velikim i malim mjestima, te pritom otkrio zanimljiv trend.

“Kad smo posjećivali koncerte u većem prostoru, osoblje je imalo zaštitu za sluh pri ruci. Međutim, za nastupe u manjim prostorima kao što su bar ili noćni klub, zaštita za sluh obično nije dostupna.“

Kako mogu biti proaktivan u prevenciji gubitka sluha?

Za vrijeme kada čepići za uši nisu dostupni u prostoru, postoji širok izbor profesionalnih čepića za uši koji mogu zaštititi vaše bubnjiće, a istovremeno sačuvati zvukove koji se reproduciraju. To znači da i dalje možete čuti svaki glatki bas i hrskavi sintisajzer u svim detaljima i još uvijek možete razgovarati s ljudima oko sebe, a da pritom sačuvate i zaštitite svoje bubnjiće.

Na kraju, moći ćete čuti svoju omiljenu glazbu bolje i dulje vrijeme, i naravno, i dalje ćete moći čuti kasnije u životu umjesto da vam trebaju operacije ili slušna pomagala kako biste zadržali sposobnost sluha. Otvoreno razgovarajte s prijateljima i obitelji o važnosti zaštite sluha i prevenciji gubitka sluha

Slovenska techno nada Glia svojim setom razdrmala berlinski HÖR

Napisao Toni Jurić dana . Objavljeno u Video.

Maja Ceh poznatija kao Glia debitirala je u poznatom berlinskom HÖR podcastu. Slovenska DJ-ica i producentica, već neko vrijeme živi u Berlinu odakle gradi svoju galzbenu karijeru.

Ljetos, pred Sonus festival smo razgovarali s Glijom koja nam je opisala svoj zvuk te što se u njenim setovima može čuti: “Svoj bih zvuk opisala kao intenzivan, tribalan i groovy, s prizvukom old-school pjesama koje sve povezuju i podižu. Pustim svoju kreativnost da slobodno teče, što je rezultiralo zvukom koji se može kategorizirati kao techno s naznakama duba, groovea, breakbeata i hard-driving elemenata.“

Kako produkcija i glazbena selekcija slovenske techno nade zvuči u praksi poslušajte na YouTubeu.

Osim Glije, ove godine u famoznom berlinskom HÖR-u od hrvatskih i regionalnih predstavnika svoje setove su još zavrtjeli Commissar Lag, Runy i Dea Dvornik.

Gentrifikacija Berlina – zatvaranje klubova i nova era underground scene

Napisao Toni Jurić dana . Objavljeno u Vijesti.

Berlinski noćni život suočava se s ozbiljnim izazovima koji prijete njegovoj budućnosti. Zatvaranje dugogodišnjih institucija poput Watergatea i Renatea, zbog financijskog pritiska i rastućih najamnina, izazvalo je šok na klupskoj sceni i naglasilo sve veći utjecaj gentrifikacije na kulturni identitet grada.

Potaknuti nedavnim događajima, nekoliko specijaliziranih medija, kao i mainstream medija u Njemačkoj se odlučilo pozabaviti s ovim pitanjem, pronaći srž problema te pokušati dokučiti što budućnost nosi. Resident Advisor je tako još jednom porazgovarao s vlasnicima Watergatea te s Clubcommissionom, dok su Faze Mag i Tagesspiegel razgovarali s novim akterima sa scene.

foto: S. Widua

Zatvaranje kultnih prostora zbog gentrifikacije

Watergate, koji je slovi za jednog od najvažnijih klubova u Berlinu više od dva desetljeća, najavio je svoje zatvaranje krajem ove godine. Najamnina je postala previsoka za održavanje poslovanja, a osnivač Ulrich Wombacher izjavio je u razgovoru za Resident Advisor kako su rastući troškovi, inflacija i energetska kriza sustigli klub. Renate je također najavio zatvaranje do 2025. godine, uz izravnu kritiku stanodavca, Gijore Padovicza, kojeg optužuju za značajno povećanje najamnine.

Padovicz nije nepoznat berlinskoj sceni – ranije je bio odgovoran za izbacivanje anarho-feminističke udruge Liebig 34, čime je, prema mnogima, još jedan simbol otpora gentrifikaciji izgubljen u procesu pretvaranja prostora u luksuzne stanove. Gentrifikacija je postala sve prisutnija u nekada boemskim četvrtima Berlina, gdje su DIY prostori zamijenjeni modernim trgovačkim centrima i novogradnjama.

No, iako je gentrifikacija očiti neprijatelj, rastući troškovi nisu jedini faktor koji oblikuje klupsku scenu. Prema Ulrichu Wombacheru iz Watergatea, inflacija, energetska kriza i opadajući broj turista dodatno su otežali opstanak klupskih prostora u središtu grada. “Suočeni smo s enormnim financijskim pritiscima, što nas je na kraju prisililo na odluku da ne produžimo najam,” izjavio je Wombacher, dodajući da klupska scena danas “gubi na relevantnosti” zbog promjena u načinu na koji se umjetnici i publika povezuju.

Promjene u klupskoj kulturi i novi izazovi

Osim financijskih poteškoća, berlinski klubovi suočavaju se i s promjenama u samoj klupskoj kulturi. Sve je manji broj posjetitelja, a sve više ljudi privlače alternativni oblici partyja izvan klasičnih klubova. Kolektivi poput Spatial Tacticsa i Fraktion Nimmersatta organiziraju ilegalne rejvove na napuštenim lokacijama poput bolnica i bazena, gdje se mjesto događaja otkriva tek dan prije.

Ovi kolektivi predstavljaju svjesnu reakciju protiv etablirane klupske kulture, koja je prema njihovim riječima postala previše regulirana i komercijalizirana. Umjesto da naplaćuju ulaznice i skupa pića, ovi kolektivi nude besplatne rejvove na tajnim lokacijama, vraćajući fokus na zajednicu i slobodu, čime privlače jednu novu generaciju partijanera.

Pandemija je također pridonijela porastu ovih alternativnih oblika zabave. Tijekom zatvaranja klubova, ilegalni rejvovi u parkovima poput Hasenheidea postali su sve popularniji, a mnogi su tražili način da nastave s noćnim životom izvan klubova. Ovaj trend doveo je do stvaranja novih underground struktura koje nastavljaju cvjetati čak i nakon pandemije.

Koegzistencija tradicionalnih klubova i novih kolektiva

Dok neki kolektivi, poput Spatial Tacticsa, odbijaju suradnju s etabliranim klubovima kako bi izbjegli komercijalne pritiske, drugi pronalaze način da balansiraju između dvije strane. Primjerice, queer kolektiv Toys Buttons, koji privlači međunarodnu publiku i organizira tematske zabave, uspješno surađuje s etabliranim klubovima. U ovom modelu, kolektivi osiguravaju program, dok klubovi pružaju prostor i tehničku podršku. Ovakva simbioza omogućava organiziranje autentičnih događaja koji privlače specifične publike te su postali simbol otpora rastućoj komercijalizaciji berlinske klupske scene.

Budućnost berlinskog noćnog života

I dok se vode bitke protiv gentrifikacije i rastućih troškova, predstoji i još veća prijetnja piše Tagesspiegel, a to je proširenje autoceste A100, planirano za sredinu 2025. godine. Ovo proširenje prijeti zatvaranju nekoliko ključnih kulturnih prostora, uključujući klubove kao što su ://about blank, Else i OST, što bi moglo biti pogubno za scenu. Aktivisti i ljubitelji kulture trenutno prosvjeduju protiv ovog plana, no ishod je neizvjestan.

Kako Berlin raste i mijenja se, jedan je trend neizbježan – scena će postati nomadskija, zaključuje suvlasnik Watergatea, Wombacher u razgovoru s RA te predviđa da će klupski prostori biti sve privremeniji, a održavanje autentičnosti zahtijevat će kreativnost i žrtvu. Klubovi će morati pronaći načine kako opstati na rubovima grada, gdje su troškovi niži, a mogućnosti za stvaranje novih prostora veće.

Iako su izazovi veliki, berlinski noćni život pokazuje nevjerojatnu otpornost te nastavlja bitku protiv gentrifikacije. Ipak poučeni iskustvom, jedno je sigurno noćni život Berlina nikada neće potpuno nestati, već će se, kao i uvijek, prilagoditi i evoluirati.

Neuroznanstvenici objasnili kako snimanje mobitelom mijenja doživljaj koncerata i partyja

Napisao Toni Jurić dana . Objavljeno u Lifestyle.

Neuroznanstvena platforma koja je posvećena pronalaženju univerzalnog biomarkera sreće Matter Neuroscience, na svojim društvenim mrežama često kroz kratke videozapise promovira svoja istraživanja, studije i analize. Jedan od nedavno objavljenih videa na njihovim mrežama se dotaknuo korištenja mobitela i snimanja na koncertima i partyjima.

Kroz kratki video, objašnjeno je kako su izgledali odlaska na koncerte i partyje nekoć, a kako to izgleda danas. “Kroz neuroznanstvenu perspektivu, ako gledate koncert kroz vaš mobitel, imat će te manje zadovoljstva, manje uzbuđenja, jer gledate koncert kroz drugačiju perspektivu.“

Kako dalje s platforme Matter navode, koncerti i partyji više nisu nije kolektivno iskustvo, ako će svi prisutni pratiti taj događaj kroz mobitel te ističu kako se zbog toga određeni izvođači, organizatori i klubovi okreću politikama “zabrane mobitela” za vrijeme određenih događaja.

No, ono što je najzanimljivije iz Matter Neurosciencea objašnjavaju logiku i efekt koji se postiže snimanjem trenutka na koncertu ili pak partyju. “Kada dođemo doma i idemo pogledati fotografije ili videosnimke koje smo snimili možemo ponovno doživjeti iste emocije u mozgu, kao i kada smo ih prvobitno uhvatili.“

Za primjer su uzeli, da ako ponovno pogledate video koji ste snimili na koncertu Beyonce, možete ponovno dobiti taj osjećaj sreće i uzbuđenja, čak i nekoliko mjeseci kasnije, jer to zapravo aktivira vaše neurotransmitere povezane s tim osjećajem – u ovom slučaju dopamin i opioid.

Ipak, kako bi što više, bolje i kvalitetnije uživali u nekom događaju iz Mattera poručuju da sljedeći put kad odete negdje, slikajte jednu fotografiju ili snimite jedan video na početku kako bi ga imali za uspomenu, ali onda spremite mobitel i uživajte u trenutku, kako bi vidjeli što će se zapravo dogoditi.

Više puta ovog ljeta smo pisali o tematici mobilnih telefona na plesnim podijima. Čak 90% naših čitatelja koji su odgovorili u anketi podržavaju zabranu mobitela na plesnim podijima, a oni nisu jedini jer se taj problem prepoznao i šire tako da smo ovog ljeta imali prilike vidjeti DJ-eve, partyje i klubove koji su otvoreno govorili o korištenju mobitela na plesnom podiju te pozivali na njihovo smanjenje te zabranu korištenja.

Stanny Abram je slovenska produkcijska mašina s preko tisuću izdanja!

Napisao Toni Jurić dana . Objavljeno u Fokus.

Stanny Abram je glazbom zaluđen još od 80-ih godina prošlog stoljeća, a sve je krenulo s tada jako popularnim radio Luxemburgom. Svoje prve korake je napravio s DJ Amadom Sallinasom, s kojim je zajedno učio različite tehnike miksanja. Tih godina je bio popularan acid housea, koji je Stannyjev život preokrenuo napoačke te ga odveo do najpopularnijih klubova u regiji gdje je krenuo graditi svoje ime.

1990-ih, Stanny je imao slo-dance projekt D-Team s Ozzy Lee Tigerom, gdje je počeo eksperimentirati s produkcijom te su njih dvoje stvorili nekoliko hitova, poput “Frendy“, koja ih je dovela na četvrto mjesto Dee Jay Time ljestvice u to vrijeme. Na kraju desetljeća, Stannyjeva znatiželja i nemiran duh preusmjerili su ga prema underground sceni, unatoč njegovom tadašnjem komercijalnom uspjehu.

Tijekom 2000-ih, nešto više od 15 godina slovenski elektronički veteran je lutao kroz razne stilove i žanrove, kako bi stekao širu sliku i znaje koje mu je bilo potrebno. Naoružan godinama znanja i iskustva, počeo je oblikovati i stvarati vlastiti zvuk te se našao u house glazbi s varijantama tech-housea i deep housea, ali nije zaboravio na svoju glazbenu širinu i možemo ga čuti kako svira i stvara druge podžanrove elektroničke glazbe

Posljednje godine su za Stanny Abrama bile najproduktivnije, pokrenuo je nekoliko izdavačkih kuća te je izdao pregršt albuma, EP-jeva, singlova i obrada koje su izašle što na njegovim vlastitim etiketama, što na preko 100 drugih međunarovnih izdavačkih kuća diljem svijeta. Stanny u svojoj diskografiji broji preko 1000 izdanja, a njegova glazba se redovno nalazi na brojnim top ljestvicama, podcastima i plesnim podijima diljem svijeta, a podršku neprestano dobiva od velikana sa scene poput Rogera Sancheza, Carla Coxa, Marca Carole, marka Knighta, Sam Divine, Umeka, Sergia Fernandeza i drugih.

Upravo svojim velikim trudom i zalaganjem osim što se svrstao među najproduktivnije producente na našim prostorima, krajem prošle godine je zavrijedio tri nominacije za nagradu Ambasador, kao i samu nagradu u kategoriji za regionalni remiks godine. “Svaki artist ima nevjerojatno dobar osjećaj i motivaciju kad mu netko primijeti rad“, objašnjava nam Stanny u kratkom razgovoru te poručuje da mu nagrada Ambasador znači puno.

Kako nam Stanny otkriva 2024. godina je za njega bila skroz uredu, proveo je dosta vremena u studiju te naravno odradio niz nastupa među kojima nam ističe nekoliko uspješnih nastupa na Kolpa Castle festivalu te Techno Sauna u Maroboru u režiji Hi Festival ekipe.

Što se tiče samog produkcijskog dijela, Stanny Abram nam je otkrio nešto više o trakama s kojima se najviše ponosio ove godine: “Napravio sam dva uspješna elektro izdanja s Lazarusmenom koja se zovu “Domain” i “Indoda”, a izašli su na münchenskoj Zen DNA etiketi. Obe trake su se plasirale na Beatport Top 100 Electro ljestvici. Na Zen DNA su također bila izdanja “Parole” i “Space & Time”.Također, napravio sam dva izdanja na Tronic Musicu – “Out of Control” i “Team Alpha”.”

Stanny nam otkriva kako je nedavno napravio i dva posebna izdanja, ona s hrvatskim tekstom, a jedno od njih je dobilo i obradu hrvatskog elektroničkog veterana: Što se tiče AREVILO Recordsa, tu su izašla dva techno izdanja s hrvatskim tekstom – “Aritmetika” i “Sutra” za koju je odličan remix napravio Fabian Jakopetz, obe trake su bile među Top 5 na techno ljestvici Traxsourcea.“

U nastavku godine, Stanny nam otkriva da sprema nova izdanja za Tronic Music, Zen DNA i Arevilo. Dok njih čekamo, neka nova izdanja slovenske produkcijske mašine su već spremna. Ovog tjedna je izdao dva nova EP-ja “Bullet Train” i “Subterranean“, koji je već dobio podršku nekolicine svjetskih velikana. No, Stanny nije stao samo na tim izdanjima, danas su izašla još i dvije trake “The Red Pill” i “The Pressure“.

Koja još najavljena izdanja Stanny Abram ima, možete provjeriti na njegovom Beatportu. Dok na njegovim društvenim mrežama, a posebice na SoundCloudu možete pratiti njegove brojne mikseve koje objavljuje na tjednoj bazi.

Osim što će do kraja godine značajan dio vremena provesti u studiju, Stanny ima potvrđeno nekoliko gaža u Hrvatskoj, Austriji i Sloveniji, a već sljedećeg vikenda 12. listopada ga se može uhvatiti u zagrebačkom Depo klubu uz Fabiana Jakopetza.