Mirela Holy: I dalje imam potrebu mijenjati društvo na bolje

Pošto nam je ova tema vrlo bliska i zanimljiva, naš suradnik Vladimir Gjurčević odlučio je popričati sa Mirelom Holy kako bi nam otkrila detalje svoje inicijative.

Foto: Mirela u polju konoplje

1.       Hvala što ste našli vremena za razgovor s nama.  Jesmo li dobro čuli? Predlažete potpunu legalizaciju indijske konoplje s udjelom THC-a višim od 0.2%  za medicinske, gospodarske I rekreativne svrhe?

Tako je. Lex cannabis, Zakon o iskorištavanju punog potencijala konoplje, podrazumijeva potpunu legalizaciju i liberalizaciju konoplje u industrijske, medicinske te rekreativne svrhe jer je konoplja ključna kultura za poticanje bio ekonomije. Konoplja se koristi u mnogim industrijama: prehrambenoj, građevinskoj, papirnoj, tekstilnoj, kozmetičkoj, kemijskoj, boja i lakova, farmaceutskoj, automobilskoj, u svemirskim tehnologijama, turizmu i ugostiteljstvu te kao energent (bio masa). Današnjim tehnologijama moguće je proizvesti približno 25.000 tisuća različitih proizvoda od konoplje. Nažalost, produktivnost Hrvatske u svim sektorima bio ekonomije u koju ulaze sve prethodno navedene industrije iznosi samo 38% prosjeka EU, odnosno Hrvatska godišnje ostvaruje 13.000 eura dodane vrijednosti po zaposlenom u sektoru bio ekonomije, a prosjek EU iznosi 41.000 eura. Donošenjem Lex cannabisa dat će se veliki vjetar u leđa razvoju bio ekonomije u Hrvatskoj te zapošljavanju u svim prethodno spomenutim djelatnostima. 

2.       Što to znači za konzumenta konoplje za rekreativne svrhe?

Lex cannabis omogućava svakoj punoljetnoj osobi da za svoje potrebe (medicinske ili rekreativne) uzgoji do 9 ženskih biljaka u punom cvatu. Iskustva pokazuju da je devet biljaka dovoljno da bolesni ljudi proizvedu za sebe dovoljne količine pripravaka s dostatnim udjelom kanabinoida (ključan je omjer CBD-a i THC-a). No, ublažavanje i uklanjanje zakonski definirane granične vrijednosti, koja obuhvaća sadržaj od 0,2 % THC–a u suhoj tvari biljke, olakšat će proizvodnju konoplje, tim više što je niz istraživanja pokazalo da se ova granična vrijednost za vrijeme sušnih godina značajno povećava u vršcima ženskih i hermafroditnih biljaka. Potpuni potencijal konoplje kao biljke nije moguć bez integrativnog pristupa ukupnim potencijalima biljke, odnosno ukoliko se stavlja oštra podjela između industrijske konoplje i indijske konoplje, a uzgoj industrijske konoplje ograničava samo na one podvrste s manjim udjelom THC od 0,2%.

3.       Što još Lex Cannabis obuhvaća?

Smatram kako posebno treba istaknuti fitoremedijacijske i okolišne potencijale konoplje. Naime, konoplja može unaprijediti stanje okoliša, ne samo u smislu čišćenja onečišćenog tla, već i mitigacijski, odnosno smanjiti emisije CO2. Globalno zagrijavanje posljedica je emisija stakleničkih plinova, a konoplja ih može smanjiti jer troši četiri puta više CO2 od mnogih stabala. S obzirom na činjenicu da konoplja ima kratak ciklus uzgoja (između 12 do 14 tjedana), fitoremedijacijske karakteristike konoplju čine iznimno održivim usjevom jer, osim upijanja CO2, konoplja uklanja i radioaktivne kemikalije i toksine iz tla.

4.       Na koji način zainteresirani mogu dati podršku inicijativi?

Tako da glasaju za mene i listu SDP-a ukoliko su birači u 1. izbornoj jedinici, ili za SDP-ove liste i kandidate u drugim izbornim jedinicama.

5.   U nekim saveznim državama u SAD-u došlo je do monopolizacije uzgoja i proizvodnje marihuane. Konkretno, velike kompanije kupile su obiteljske i male firme, prvenstveno radi dozvola. U nekim čak slučajevima natječaji su bili raspisani na način da onemoguće prijave malih proizvođača.  Hoće li zakon onemogućiti takve situacije kod nas?

Da, onemogućit će. Neće biti pogodovanja odabranim subjektima. Naime, ambicija Lex specialisa je da Republiku Hrvatsku učini državom predvodnicom u korištenju svih potencijala konoplje, uključivši tu osnivanje klinika za liječenje i ublažavanje bolova pripravcima od konoplje, stvaranje pravnog okvira za korištenje konoplje u građevinskoj, tekstilnoj, kemijskoj, papirnoj, prehrambenoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj, automobilskoj i svemirskoj industriji te ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti.

U prijedlogu zakona izrijekom piše, citiram: „Svaka pravna osoba, kao i obrtnik, nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (u daljnjem tekstu: OPG) i/ili član OPG-a imat će pravo baviti se komercijalnim aktivnostima u pogledu uzgoja, prerade i prometa svih sorti konoplje pod jednakim uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.“

6.       Kakva su iskustva drugih država koje su legalizirale marihuanu?

Modeli regulacije su različiti. Neke države omogućavaju osobni uzgoj u pravilu do tri biljke za rekreativne ili medicinske svrhe, neke kupovinu marihuane u specijaliziranim, ovlaštenim coffee shopovima ili trgovinama. Lex cannabis je, koliko je meni poznato, najprogresivniji prijedlog zakona kojim se regulira konoplja u cijelom svijetu. One države koje su legalizirale konoplju u rekreativne svrhe ostvaruju nevjerojatno pozitivne gospodarske rezultate.

7.       Imate li kakve procjene utjecaja Zakona na hrvatsko gospodarstvo?

Teško je u ovom trenutku to prognozirati jer se konoplja može koristiti u velikom broju različitih industrija i to kao iznimno održiv, obnovljiv prirodni resurs. Ukoliko to uspoređujemo s iskustvima drugih država, možemo govoriti o milijardama eura. Naime, procjene ekonomskih koristi industrije konoplje u Kanadi i SAD-u računaju se u milijardama dolara, pa se u SAD-u trenutno i na saveznoj razini razmatra legalizacija konoplje. U Kanadi se tijekom korona krize potražnja za marihuanom udvostručila pa su nastala uska grla u opskrbi „travom“. Kanada je industriju konoplje tijekom korona krize stavila na popis prioritetnih djelatnosti pa su trgovine koje prodaju travu ostale otvorene i tijekom lockdowna. Razlog tome su istraživanja koja su pokazala kako konzumacija konoplje jača imunitet i tako pomaže ljudima u borbi s virusom.

8.        Koji će još biti pozitivni učinci, a koji negativni?

Nipošto ne smijemo zaboraviti medicinske koristi od konzumacije konoplje za koje imamo i znanstvenu potvrdu kroz cijeli niz istraživanja medicinski korisnih svojstava kanabinoida, ali i terpena iz konoplje. Kanabinoidi su spojevi koje konoplja proizvodi u stabljici i listu, ali najviše u ženskom cvijetu i to posebno na trihomima – dlačicama koje se u većim nakupinama pojavljuju na svim dijelovima cvjetova ženskih biljki. Kanabinoidi štite konoplju od UV-zračenja, suše, bolesti i insekata, a konzumacija pripravaka od konoplje koji sadrže kanabinoide ublažava čitav niz bolesti. Do danas je identificirano više od 160 kanabinoida, a taj broj raste iz godine u godinu. Najznačajniji je sadržaj i odnos između kanabidiola (CBD) i delta-9 tetrahidrokanabinola (THC). CBD u pravilu nije psihoaktivan, a THC jest i upravo zbog psihoaktivnosti THC-a konoplja je bila zabranjena i potpuno nepravedno proskribirana. Znanstveno je dokazano da pripravci od konoplje pomažu u ublažavanju simptoma multiple skleroze, kroničnih i neuropatskih bolova, glaukoma, pri oporavku od kemoterapije te kod AIDS terapije. Tajna ljekovitosti konoplje nalazi se u endokanabinoidnom imunološkom sustavu ljudi. Endogeni kanabinoidni sustav, a ovaj sustav je nazvan upravo po konoplji koja je dovela do njegovog otkrića, je ključan fiziološki sustav za uspostavljanje i održavanje ljudskog zdravlja. Endokanabinoidi i njihovi receptori nalaze se u cijelom tijelu s ciljem održavanja ravnoteže u organizmu unatoč negativnim utjecajima iz okruženja. Mnogi ne znaju da kanabinoidi iz majčinog mlijeka jačaju imunitet dojenčadi.

Kada je riječ o negativnim aspektima, istraživanja su pokazala da svakodnevna konzumacija marihuane pušenjem može izazvati respiratorne probleme, no nije poznato da pušenje trave doprinosi riziku od dobivanja raka pluća. S obzirom da konzumacija marihuane može povećati broj otkucaja srca postoji rizik od srčanih udara kod starijih osoba ili onih koji imaju osjetljivo srce. Konzumacija marihuane utječe i na motoričke sposobnosti pa može dovesti do izazivanja prometnih nesreća. Prema rezultatima istraživanja svakodnevna konzumacija marihuane smanjuje intelektualne sposobnosti te možda može utjecati na razvoj mentalnih bolesti poput psihoze i shizofrenije, ali to još uvijek nije znanstveno utvrđeno. 

9.       Što je s party drogama, poput speeda i bonkasa?

Nisam sklona sintetičkim stimulansima. No, ne podržavam zabrane, već zagovaram edukaciju i javne kampanje.

10.     Imate izuzetno zanimljiv životopis; od modnog dizajna, književnosti, PR-a, politike i zaštite okoliša. Kako ste završili u politici i kakva su vaša iskustva?

Imam puno različitih interesa, volim kreativno izražavanje, a odmah iza zdravlja najviše cijenim slobodu. Smatram da je politika jedini posao koji daje direktne instrumente za promjenu društva kako bi ono bilo bolje, pravednije, jednakopravnije, kreativnije, slobodnije i demokratičnije. Nažalost, u politici se često provodi negativna selekcija jer se ljudi koji imaju takvu intrizičnu motivaciju bavljenja politikom često povuku jer je politika i polje moći u kojem se ljudi često bez rukavica bore za interese koji se nipošto ne mogu smatrati javnim interesom. U politici sam prošla svašta, i dobrog i lošeg, skinula sam ružičaste naočale kroz koje sam dok sam bila mlađa gledala na politiku, no i dalje imam potrebu mijenjati društvo na bolje. Volim politiku i zato pomažem SDP-u u pokušaju zelene, održive transformacije Hrvatske.

Foto:Siniša i Mirela na Ivinoj izložbi u Mimari

11.    Naišli smo na vašu izjavu o licemjernim političarima koji konzumiraju kokain. Ima li nekih koji ne konzumiraju?  

Ima.

12.    Koja su vaša iskustva s drogama?

Gastronomska. Volim space cookije.

13.    Jeste li bili na partyju? Kako su izgledali vaši izlasci u "mlađim" danima, a kako sada?

Bila sam na party-ima, izlazila sam u klubove dok sam bila mlada. Štoviše, jako sam mlada počela izlaziti u klubove pa sam se relativno i brzo zasitila klubova. Klubove povezujem s istraživanjem vlastitih granica i potrebom za potvrđivanjem. Kada sam ispitala svoje granice i izgubila potrebu za potvrđivanjem, prestala sam izlaziti. Ne izlazim više u klubove jer to više nije moja muzika i publika. Sada sam sklonija mirnijim, manje bučnim i opuštenijim izlascima.

14.    U velikom broju klubova zavlada je turbo folk muzika, vlasnicima isplativa. Može li se ikako promijeniti trend više u smjeru urbanog zvuka?

Ne izlazim, pa nisam poznavateljica današnje klupske scene. Nekako mi se čini da bi se odgovor na ovo pitanje mogao dati u obliku stare indijanske priče koju ću skratiti i parafrazirati: Uvijek će pobijediti onaj vuk kojeg se hrani. Stoga, zavodljivosti brze zarade usprkos, vlasnici klubova ne bi trebali hraniti tog vuka.

15.   Kako provodite slobodno vrijeme?

Čitam, šetam i igram se s psima. Družim se s prijateljima. Pišem fantasy roman. Kreiram odjeću koju ne mogu kupiti u dućanima. Gricnem koji space cookie, pijem čaj, slušam lijepu muziku. Ugađam dobroj vučici u sebi.