DJ Max: “Ne smijemo zaboraviti da je temelj svega ipak glazba i naša ljubav prema glazbi”
Sa stažom od gotovo 35 godina i svojim aktivnim djelovanjem u raznim sferama tijekom bogate karijere, DJ MAX je jedan od temeljnih stupova hrvatske klupske scene
Dario Liberati, poznatiji kao DJ Max, rođen je u Zagrebu i glazbom se profesionalno bavi od 1990. godine. U svojoj bogatoj karijeri imao je prilike nastupati u najznačajnijim klubovima i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegova radijska emisija “Welcome to the Club” emitira se od 1996. godine na HRT-ovom Drugom programu i broji više od 1300 epizoda, što ju čini jednom od najdugovječnijih emisija elektroničke glazbe na nacionalnim javnim postajama u Europi. Osim u Hrvatskoj, DJ Max je producirao emisije za prestižne postaje poput EJR Radio u Amsterdamu i Ibiza Global Radio.
Svojim djelovanjem DJ Max je dao nemjerljiv doprinos razvoju hrvatske klupske scene i međunarodnoj prepoznatljivosti domaćih DJ-a. Organizacijom prvog Hrvatskog prvenstva DJ-a 1995. godine i vođenjem predstavnika na Svjetska prvenstva, pozicionirao je Hrvatsku na globalnoj DJ sceni, dok je njegov rad unutar Hrvatske glazbene unije omogućio domaćim DJ-ima ravnopravnost s ostalim glazbenicima.
Tračak svog bogatog znanja i iskustva kojeg je skupio tijekom svih godina na sceni DJ Max će ove subote podijeliti na važnom panelu “Elektronička glazba i mediji – međusobno prepoznavanje”, u sklopu diskurzivnog programa Ambasador, što je bio i povod našeg razgovora.
Pozdrav DJ Max, kakva ti je bila 2024. godina? Što bi posebno izdvojio od svog glazbenog djelovanja u ovoj godini?
Pozdrav. Evo, bliži se kraju još jedna sadržajna i zanimljiva godina mojeg gotovo 35 godina dugog profesionalnog glazbenog djelovanja, iz koje bih izdvojio nekoliko detalja:
- na Drugom programu Hrvatskog radija emitirana je jubilarna 1300. emisija moje serije tjednih radijskih emisija naziva Welcome To The Club (Dobro došli u klub)
- u Amsterdamu, na Amsterdam Dance Eventu, organizirao sam Welcome To the Club party s kojim smo proslavili 28 godina postojanja istoimene serije radijskih emisija
- okušao sam se po prvi puta u pop glazbenoj produkciji kao skladatelj i producent za američku višestruko nagrađenu kantautoricu Kim Cameron, s kojom godinama surađujem na house/dance projektima i skladba “Roll The Dice” je, uz prvo mjesto na iTunes Top 100 u SAD-u, osvojila nekoliko nagrada u Švedskoj, Italiji i SAD-u
Bio si nedavno i na Amsterdam Dance Eventu. Kako je izgledao ADE 2024 za tebe, što si sve radio? Kakav je značaj Amsterdam Dance Eventa za scenu i koliko je važno otići na njega?
Aktivan sam sudionik Amsterdam Dance Eventa devetu godinu za redom i redovito izvješćujem javnost o ADE-u i definiranoj problematici glazbene industrije putem radijskih emisija Welcome To The Club, koje se tjedno emitiraju na Drugom programu Hrvatskog radija.
ADE 2024 je za mene bio posebno sadržajan jer sam uz tradicionalan DJ nastup na House My Disco partyju, kojeg u sklopu ADE festivala svake godine organiziraju Grammyjem nagrađena house diva Terry B! i Rod Carrillo, vlasnik američke diskografske kuće koja je izdala nekoliko mojih izdanja i remikseva, ove godine sudjelovao i kao predavač na konferencijskom dijelu ADE-a te organizirao u sklopu ADE festivala ranije spomenuti Welcome To The Club party, na kojem sam okupio kvalitetne DJ-eve i producente iz SAD-a, Kanade, Italije i Nizozemske.
Amsterdam Dance Event je tijekom godina postao najveći i najznačajniji konferencijsko-festivalski događaj u svijetu. Svake godina okuplja profesionalce iz glazbene industrije sa svih kontinenata te svojim atraktivnim sadržajem privuče pozornost oko 400 tisuća posjetitelja. Nas profesionalaca je ove godine bilo nešto više od 3 tisuće i vjerujem da se iz ovih brojeva iščitava odgovor na pitanje: “Koliko je važno otići na ADE?”.
Sudjelovao si i na IMS-u na Ibizi. Reci nam nešto više o jednom od najznačajnijih summita elektroničke glazbe, što si imao imali prilike čuti, kakvi su bili paneli i zaključci?
IMS Ibiza se isprofilirao kao drugi po važnosti konferencijski događaj u Europi, s naglaskom na problematiku DJ-a i klubova. To je konferencija na koju sam počeo odlaziti 2018. i kroz godine je promijenila na otoku Ibizi tri lokacije pa je tako ove godine po drugi puta održana na istom mjestu. Sadašnja lokacija, dosta udaljena od grada Ibize, je najmanje atraktivna i u razgovoru s kolegama iz raznih krajeva svijeta, s kojima surađujem i/ili se inače susrećem na Ibizi dolazimo do zaključka da to organizatorima možda i nije najbolji potez. IMS s jedne strane označava početak klupske sezone na Ibizi, a s druge strane je vidljiva intencija organizatora stavljanje naglaska na nova tržišta pe je tako ove godine, uz IMS na Ibizi po prvi puta organiziran IMS Dubai.
Pandemijska i financijska kriza u Europi, uz političku nestabilnost u svijetu dovele su do toga da možemo i na aktualno svjetsku festivalsku i klupsku scenu gledati sa stavom: svijet prije i poslije pandemije. Upravo na Ibizi se to najlakše iščitava, što radi koncentracije najznačajnijih svjetskih faktora, što kroz IMS, njegove teme i poteze organizatora.
Svojom dugogodišnjom karijerom, djelovanjem i radom na sceni te sudjelujući na najvećim manifestacijama elektroničke glazbe na svijetu, koje bi ključne trendove istaknuo da su po tebi obilježili svjetsku scenu kroz godine? Imaš li nekakve prognoze za budućnost u kojem će se smjeru razvijati elektronička glazba, scena i cijela subkultura?
Kroz ovih, gotovo 35 godina profesionalnog djelovanja u Hrvatskoj i na međunarodnoj sceni, mogao bih napisati knjigu o svemu što se događalo i mijenjalo u glazbenom svijetu. Digitalizacija je kao i svaki alat, donijela puno toga pozitivnog i negativnog. S jedne strane imamo daleko veće mogućnosti za izražaj korištenjem digitalnih, u odnosu na analogne instrumente i alate prilikom skladanja, produciranja i reproduciranja glazbe, a s druge strane tehnologija je omogućila i jednostavnije prezentiranje negativnih ljudskih osobina poput pohlepe. S jedne strane svjedočimo otkrivanju novih glazbenih talenata, zahvaljujući pristupačnim spomenutim digitalnim alatima za proizvodnju glazbe, a s druge strane jednostavnija mogućnost prodaje karata digitalnim putem, bilo gdje u svijetu dovela je do ekspanzije festivala koji s popisom izvođača u broju koji polako poprima dimenzije nekadašnjeg telefonskog imenika neminovno srozavaju kvalitetu izvođača, DJ-a i prezentirane glazbe općenito. Rezultat je promjena stava prema klupskoj sceni i konstantno zatvaranje klubovima. Na primjer, u Velikoj Britaniji, ako se ne zaustavi trenutačni trend, do kraja 2029. godine više neće biti klubova. Nema klubova, nema klupske scene, nema cijele subkulture s kojom smo mi nešto stariji odrasli i koja nas je definirala u pozitivnom smislu. Ako se takav crni scenarij odvije uslijedit će i krah festivala pa možemo reći da je vrijeme u kojem živimo izazovno i ako želimo okrenuti trend u pozitivnom smjeru ne smijemo zaboraviti da je temelj svega spomenutog ipak glazba i naša ljubav prema glazbi. Iz te ljubavi stvaraju se pozitivne ideje pa je, čak i kada se to ne čini na prvi pogled, ipak sve u našim rukama.
S više od 1300 emitiranih epizoda, Welcome To The Club je jedna od najdugovječnijih tjednih radijskih emisija elektroničke glazbe na nacionalnim javnim postajama u Europi. Vratimo se malo u prošlost i prisjetimo se kako je u to vrijeme elektronička glazba bila prihvaćena u medijima?
Govorimo o 1996. godini, kraju rata u Hrvatskoj, prozapadnom razmišljanju nacije i velikoj želji za elektroničkom plesnom glazbom na lokalnim radijskim postajama, a evidentno i na Drugom programu Hrvatskog radija, gdje sam dobio mogućnost, na poziv tadašnjeg glavnog urednika, kreirati sadržaj baziran na novoj klupskoj glazbi. Tako je rođena serija tjednih radijskih emisija Welcome To The Club (Dobro došli u klub). Bilo je to vrijeme clubbinga, pozitivna energija koja se osjetila u svakom segmentu života. U to vrijeme sam bio rezident zagrebačkog kluba Aquarius i prvi zagrebački DJ koji je nakon Oluje gostovao u Splitu, u tadašnjem klubu Shakespeare. Bilo je to vrijeme kada je Oliver Mlakar kao voditelj Dore u Opatiji izjavio: “Konačno smo se riješili istočnog melosa…”. Bilo je zanimljivih TV i radijskih emisija koje su promovirale klupsku subkulturu. Kada danas vidimo tko puni Arene, ne bi se bilo loše češće prisjetiti tih godina.
S obzirom na tvoj dugogodišnji staž – kakvo je tvoje iskustvo s mainstream medijima u Hrvatskoj u usporedbi s medijima u inozemstvu kada se gleda kontekst elektroničke glazbe…
Drago mi je da Welcome To The Club ide redovito na Drugom programu, s obzirom na to da sam samostalan umjetnik i nisam zaposlen na HRT-u. To je potvrda mojeg konstantnog ulaganja u razvoj i priznanje kvalitete mog rada.
Evidentno je da se na lokalnim radijskim postajama, ali i na onim novijim, internetskim, nalazi određen broj emisija koje predstavljaju klupsku glazbu, što je dobro. Kada spominjemo internetske radijske postaje u svijetu, ima ih priličan broj, ali mnoge od njih multipliciraju isti sadržaj pa prosječnom slušatelju možda nije baš jednostavno odabrati.
Mišljenja sam da postoji dovoljno prostora za poboljšanje opće slike i drago mi je da ću sudjelovati uskoro na panelu koji obrađuje tu temu.
Ove subote se pridružuješ se važnom panelu “Elektronička glazba i mediji – međusobno prepoznavanje”, u sklopu diskurzivnog programa Ambasador, na kojem će se otvoriti niz aktualnih pitanja. Koliko je važna ovaj panel za sve pripadnike scene, ali i same medije?
Bitno je komunicirati jer jedino se tako mogu kvalitetno razmijeniti mišljenja, definirati potencijalni problemi i moguća rješenja. Iz iskustva aktivnog sudionika svjetskih konferencija sličnog sadržaja mogu potvrditi značaj osobnog kontakta, neovisno o i unatoč nikad lakšoj mogućnosti komunikacije na daljinu.
