DJ NR – Aceton Music: “Glazba trebala biti strast stvaranja i kreacije, nikako dom egoizma”

Njegov glazbeni put započeo je još 80-ih godina u Križevcima, kada je prvi put sanjao o pokretanju labela – ideja koja će se ostvariti tek 2019. godine s dolaskom digitalnog izdavaštva.

Kroz Aceton Music gradi platformu za umjetnike s Balkana, promovirajući inovativne producente i široki spektar elektroničkih žanrova. Njegova vizija vraća fokus na analogni zvuk i vinil, dok istovremeno gura granice suvremene produkcije.

Od prvih techno partyja 90-ih i otvaranja vinyl shopova, do današnje podrške mladim talentima ostaje posvećen razvoju scene i njenoj autentičnosti.

Popričao sam sa DJ NR o pionirskim danima, pokretanju labela, vinylima, skorašnjim planovima. Uz brojne savjete koje je dao mladim producentima, ovom prilikom snimio je i ekskluzivni mix za Klubsku Scenu koji možete slušati dok upijate znanje.

Aceton Music je nastao iz dugogodišnje ljubavi prema elektroničkoj glazbi. Možete li nam ispričati kako je došlo do realizacije te ideje 2019. godine?

Davnih ’80-ih godina, kada su ideje o techno house glazbi bile u formiranju, sa najboljim prijateljem Nikolom Zrno počeo sam kupovati kazete od studija SLF, čovjek se zvao Siniša Skopal. U to doba je to bio Italo Disco, HNRG, kanadski Disco, Eurobeat, Disco.

Tu i tamo je uletjela neka stvar tipa S-50 -Imput, OFF -Electrica Salsa, Jean Michael Jarre – Oxygene, Kraftwerk- Computer World, Depeche Mode – Never Let Me Down Again. Kad smo to čuli, pogled na glazbeni svijet nam više nije bio isti (nikad to neću zaboraviti). (smijeh

Tako je počelo i prvo DJ-anje, Nikola je imao dupli kazetofon ABA i počele su prve školske „čage“ već s 13-14 godina koliko smo tada imali.

Ideja izdavačke kuće se rodila nakon toga razdoblja u srednjoj školi, negdje 1986-1987. godine. Snovi o stvaranju glazbe pretvorili su se u nešto drugo. Bilo je to  vrijeme kad se rodila ideja pokretanja labela, no to je bila samo ideja, želja i vizija.

Nije ni počelo, pa je odmah završilo, jer u ono vrijeme izdavanje vinyla je koštalo jako puno, kao i sada, što je bilo nedostižno za jednog srednjoškolca u komunističkom okruženju i malom plaćom roditelja.

Nažalost tada nije ni bilo umjetnika koji se bave elektroničkom glazbom na našim područjima.

Tako je ideja ostala potisnuta sve te godine, do modernog doba izdavanja glazbe,  pa je došla 2019 g.  i digitalno izdavaštvo u velikom zamahu, te se davna potisnuta ideja ispoljila i ostvario se dječački san.

Kao vlasnik dva vinyl shopa, kako su se vaši snovi iz mladosti uklopili u današnju digitalnu eru izdavaštva?

Davno je to bilo! ( smijeh )Kada sam počeo s vinyl trgovinom, (nije bilo previše ljudi koji su se bavili time) shvatio sam da je možda vrijeme baš povoljno za vinyl shop. Prvi shop je bio u Križevcima, zvao se je 100%

Nakon toga, drugi je bio u Zagrebu na Velesajmu u paviljonu 12, a zvao se 100% Vinyl. To nije predugo trajalo oko 4 godine ( smijeh ). Ljudi su počeli masovno skidati MP3 glazbu, koristiti razne p2p programe za online razmjenu glazbe poput Soulseeka…

Ta vrsta razmjene glazbe postala normalna dok prodaja vinyla je počela drastično opadati. Tada smo osmislili stranicu DJ-NR.HR na kojoj smo stavljali ripane vinyle ne bi li opstali. Nažalost, godinu nakon pojavio se Beatport, digitalna era, i sve je otišlo „k Vragu“. ( suze )

Aceton Music stavlja poseban naglasak na umjetnike iz regije. Kako birate producente i izvođače koji postaju dio še platforme?

Aceton Music je poznat po tome što promovira i podržava umjetnike iz regije, čime doprinosi razvoju lokalne glazbene scene. Ovakav pristup potiče kreativnost i suradnju među glazbenicima, što bi trebalo rezultirati inovativnim projektima i novim zvucima. Umjetnici i producenti šalju demo snimke svojih radova na naš email, ili download link preko FB-a.

Prioritet je glazba koja je tehnički dobro producirana, aranžirana i izvedena; gleda se na potencijal umjetnika da se razvije i napreduje. Važan je kontinuitet i želja za usavršavanjem, te je bitno je da postoji dobra kemija i razumijevanje.

Želimo raditi s ljudima s kojima se možemo povezati i dijeliti istu strast prema glazbi. Glavni uvjet izdavanja glazbe u Aceton Musicu jest, da je producent s područja Balkana.

Svi koji istinski vole glazbu mogu poslati demo na: [email protected]

Koje su ključne karakteristike zvuka i stila koje želite promovirati kroz label?

Kroz ovaj proces, nastojimo izgraditi snažnu i raznoliku platformu za umjetnike iz regije, koja će im omogućiti da dosegnu širu publiku i ostvare svoje glazbene snove.

Želimo podržati različite žanrove, elektronike, deep housea, house, techouse, deep techna, dub techna, Detroit techna, minimala, electra, electro housea, dmb, jungle, triphop, nu disco… uglavnom ništa mainstream, samo underground.

Tražimo izvođače i producente koji imaju jedinstven glazbeni izraz, stil i pristup. Podržavamo umjetnike koji donose nešto novo i svježe na glazbenu scenu.

Aceton Music će biti platforma za kreativne i inovativne umjetnike, a želimo ostati vjerni glazbenoj sceni i osigurati dugoročnu podršku za izvođače.

Možete li istaknuti neka izdanja ili umjetnike na koje ste posebno ponosni?

Uhhh, ma svi su posebni, ali nabrojat ću neke:

Articledisco iz Osijeka, sa svojim hipnotičkim deep tehnom koji je svirao po svijetu sa svom svjetskom elitom.

Darko je od samog početka na labelu (sa Raba ali je odselio u Norvešku), izdaje poseban deep house sa svojim prijateljima iz Norveške, Eno One, Steve Self, Krister S, DéjàDjinn.

Robert Radamant iz Križevaca, koji je izdao već nekoliko albuma. Svaki album je u RR stilu, a glazba mu vuče na Massive Attack, Orbital, Art of Noise malkice i Prodigy… Uvijek se veselim njegovom novom izdanju.

Ivan Komlinović iz Zagreba, s kojim se znam već cca 30 godina. Njegovo izdanje me jako veseli, jer ima taj Komlinovićev poseban suho-masni sound. 

Matija Stone iz Zagreba vrhunski muzičar, a svaki singl koji napravi vuče na još. Baš opasan producent. Da ne zaboravim RAW ekipu iz BiH – Evolucija Zvuka, koji stvaraju drugačiju glazbu putem analognih mašina koji još ne daju da ih DAW preuzme. 

Elektrolog iz Križevaca kojem je elektro glazba u venama još od davne punk scene. Teo Harouda radi techno kakav bi techno i trebao biti (jedan od mojih davnih kupaca u vinyl shopu). Fabijan Jakopetz, s posebnim osjećajem za dobru glazbu, i zaraznom pozitivnom energijom.

Alen Selestrin, techno majstor kojem je traka lead na Aceton Musicu doživjela čak 450 video kreacija, 3.7 milijuna pogleda. Indas Hyde koji je sa 128 bpma došao na 160 bpma, čije trake vrte mnogi DJ-evi u svojim techno setovima.

DKtech koji radi samo techno, a često koristi repetitivne motive i sekvence što doprinosi hipnotičkom i trans-pristupu…

Posebno sam ponosan na sve umjetnike, cijeneći njihovu kreativnost, originalnost i predanost glazbi.  Preko 50 producenata je na labelu teško ih je sve sad opisati u jednome pitanju. Volio bi ih sve navesti:

Articledisco ( Osijek Hr ), Dktech ( Zagreb Hr ), Matija Stone ( Zagreb Hr ), Indas Hyde ( Slavonski Brod Hr ), Geoffroy Laventure ( Paris Fr ), Eather 69 ( Zagreb Hr ), X-Rayz ( Zagreb Hr ), Evolucija Zvuka ( Tuzla Bih ), Zelmal ( Slavonski Brod Hr ), Phaser ( Beograd Srb ), Stefanec ( Koprivnica Hr ), Legrand ( Paris Fr ), Jazzer ( Dubrovnik Hr ), Tolteq ( Varazdin Hr ), Houseanne ( Zagrb Hr ), The Definite ( Krizevci Hr ), Hennsizer ( Bjelovar Hr ), Fat Schnitzeler ( Vis Hr ), Niram ( Krizevci Hr ), Oya ( Cakovec Hr ), Alen Selestrin ( Berlin De ), Robert Radamant ( Krizevci Hr ), Elektrolog ( Krizevci Hr ), Fabijan Jakopetz ( Zagreb Hr ), Teo Harouda ( Zagreb Hr ), Marino Finessa ( Makarska Hr ), Darko ( Oslo Nor ), Steve Self ( Oslo Nor ), Nine Dot Ten ( London Uk ), Frank ( Zagreb Hr ), Skols ( Zagreb Hr ), Deepact ( Zagreb Hr ), Noisy ( Zagreb Hr ), Eno One ( Oslo Nor ), Kayla ( Zagreb Hr ), Robox ( Pula Hr ), Lucca Masterson ( Zagreb Hr ), Eggy ( Zadar Hr ), Royal Assassin ( Zagreb Hr ), Draxx ( Krizevci Hr ), Royal Assassin ( Zagreb Hr ), Mechanic Slave ( Muenchen De ), Munchmellow ( Krizevci Hr ), Inwa ( Varazdin Hr ), Tronicc ( Cakovec ), Shabain ( Ljubljana Slo ), Ivan Komlinovic ( Zagreb Hr ), Atomic ( Petrinja Hr ), Marko Finessa ( Makarska Hr ), Braco Gacevic ( Makarska Hr ), Minitronik ( Novi Sad Srb ), Matke ( Novi Sad Srb ), Déjàdjinn ( Oslo Nor ).

Spomenuli ste da želite oživjeti izdavanje glazbe na vinylu. Koji su najveći izazovi u realizaciji te ideje?

Da, naravno !

Izrada vinyla ploča je skupa, a posebno je skupo ako se radi o manjim količinama ili specijalnim izdanjima. Troškovi uključuju izradu matrica, prešanje, omote, pakiranje i distribuciju. To je financijski izazov za nezavisne male izdavačke kuće poput Aceton Musica.

Prvo moramo povezati mrežu trgovina koje se time bave u svijetu, distribuciju. Digitalna glazba, streaming servisi i MP3-evi su vrlo popularni i pristupačni. Vinil se mora natjecati s tim digitalnim platformama koje nude praktičnost i brz pristup glazbi.

Iako se smatra da vinil ima bolju kvalitetu zvuka od digitalnih formata, potrebno je osigurati kvalitetno snimanje, mastering i prešanje kako bi se to postiglo. Kvaliteta opreme za reprodukciju također utječe na doživljaj slušanja glazbe.

Uspješno oživljavanje i razvoj izdavanja glazbe na vinilu zahtijeva kombinaciju inovacija, ulaganja i prilagodbe tržišnim uvjetima. To će biti veliki izazov za Aceton Music.

Osim izdavanja glazbe, planirate organizirati ekskluzivne partyje na posebnim lokacijama. Možete li nam otkriti nešto više o tim događajima?

Odabrati lokacije koje su jedinstvene i neobične, to je velik i zahtjevan posao. Uglavnom prirodne lokacije s posebnim ambijentom gdje će gosti moći i kampirati, jer će se event održavati više dana.

Fokusirat ćemo se na kvalitetnu glazbu, a prvenstveno je rezervirano za Dj-eve s labela uključujući nastupe renomiranih stranih umjetnika i DJ-eva, koji nisu u bussiness technu ( veliki smijeh ). Neki su već u planu, neću otkrivati imena. ( smijeh i mig ).

Dodatne elemente radionice, dnevna predavanja o tehnologijama, promociji glazbe i interaktivne umjetničke instalacije. Svaki događaj bit će pažljivo osmišljen kako bi pružio nezaboravno iskustvo.

Bilo bi mi drago kad bi se na jednom eventu priključili i ostali HR labeli elektroničke glazbe, tako da zajedničkim snagama radimo promociju naših umjetnika te izgradimo njihovu veličinu.

Na početku ćemo krenuti  #lagano (mig)

Mogu samo otkriti da su u planu za sada tri zanimljive lokacije u različitim dijelovima Hrvatske. Sve tri su posebne.

Kakva je vaša vizija Aceton Musica u narednih 5 godina? Planirate li proširenje na međunarodnu scenu?

Definitivno! Proširenje na međunarodnu scenu je ključno za naš rast.

U narednih pet godina, Aceton Music želi postati prepoznatljivo ime, sinonim za inovativnu i kvalitetnu glazbu. Želimo proširiti svoj utjecaj na globalnoj razini, otkrivajući i promovirajući nove talente, ali i surađujući s našim umjetnicima.

Cilj nam je da Aceton Music postane globalni brend, prepoznat po kvaliteti, inovativnosti i raznolikosti glazbe.

Ove godine ćemo napraviti booking naših artista te ćemo ih pokušat lansirati stranim festivalima i raznim eventima. Želimo izgraditi mostove između kultura i predstaviti se publici širom svijeta.

Neće biti lako! ( zabrinutost )

Kako vidite budućnost elektroničke glazbe u regiji i što biste savjetovali mladim producentima koji žele uspjeti?

Elektronička glazba već doživljava značajan rast u regiji, s porastom broja festivala, klupskih događanja i kvalitetnih producenata. Očekujem da će se taj trend nastaviti, posebno s obzirom na sve veću globalnu popularnost elektroničke glazbe.

Lako je savjetovati, ( smijeh )

– Ne bojte se eksperimentirati i pronaći vlastiti stil

– Nemojte samo kopirati trendove, nego pokušajte stvoriti nešto novo i originalno, bitno je istraživati različite stilove i pronaći svoj jedinstveni zvuk

– Glazbena produkcija je vještina koja se razvija

– Učite od iskusnijih producenata, pohađajte radionice, čitajte tutorijale i eksperimentirajte s različitim softverima i hardverom

Glazba trebala biti strast stvaranja i kreacije, nikako dom egoizma!

– Uspjeh u glazbenoj industriji zahtjeva vrijeme, trud i posvećenost

– Nemojte se obeshrabriti zbog odbijanja ili poteškoća

– Nastavite raditi na svojoj glazbi bez obzira dali se nekome sviđa ili ne

– Usredotočite se na stvaranje kvalitetne glazbe, umjesto da samo objavljujete veliki broj pjesama

– Dobro osmišljen EP će ostaviti bolji dojam nego loše producirani album

– Uvažite konstruktivnu kritiku i koristite je za poboljšanje svoje glazbe, kritike su bit vašeg uspjeha

– Ne kupujte odmah skupu opremu, na početku instalirajte nek DAW tipa FL Studio i pokušajte vidjet je li stvaranje glazbe za vas. Ako ćete reći ekipi u subotu da ne možete ici van jer radite na nekim trakama, da, onda ste postali producent – nebrušeni dijamant

– Uživajte u stvaranju i nemojte se previše opterećivati uspjehom i zaradom, je to dođe samo od sebe. Treba biti strpljiv.

I na kraju, pogledajte film; Laurent Garnier – Off The Record

Kako biste opisali trenutnu situaciju na hrvatskoj elektroničkoj sceni? Smatrate li da postoji dovoljno prostora za underground izdavačke kuće poput Aceton Musica?

Hrvatska je poznata po svojim festivalima elektroničke glazbe koji privlače međunarodnu publiku. Festivali poput Dimensions, Outlook, Sonus, Ultra i drugi, stavili su Hrvatsku na kartu svjetske elektroničke scene. 

Klupska scena je možda manje aktivna nego prije, posebno u manjim gradovima, dok u većim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, Osijeka, i dalje postoje klubovi i prostori koji su posvećeni elektroničkoj glazbi. Neki klubovi su stalno aktivni, dok drugi organiziraju povremene događaje.

Hrvatska ima talentirane producente i DJ-eve koji rade na lokalnoj i međunarodnoj razini. Mnogi od njih izdaju glazbu za ugledne strane etikete i nastupaju na međunarodnim festivalima  i klubovima.

Elektronička scena u Hrvatskoj je živa, dinamična i kreativna. Iako postoje izazovi, postoji veliki potencijal za daljnji rast i razvoj. Festivalska scena je već na svjetskoj razini, a brojni talentirani umjetnici i dalje stvaraju kvalitetnu glazbu. I u budućnosti elektronička glazba će i dalje igrati važnu ulogu u turističkom sektoru Hrvatske.

Definitivno smatram da postoji dovoljno prostora za underground izdavačke kuće

Postoji potreba za raznolikošću u ponudi glazbe. Underground etikete, poput Aceton Musica, mogu popuniti tu prazninu i predstaviti drugačiju glazbu.

Underground etikete imaju veću slobodu eksperimentiranja i umjetničkog izražavanja. To im omogućuje da podržavaju i promoviraju glazbu koja možda nije komercijalno privlačna, ali je umjetnički vrijedna.

Underground etikete često otkrivaju i promoviraju nove talente.

Bez regionalnog labela za te talente se ne bi ni znalo. Izdali bi trake za tamo neki rumunjski label i sve bi otišlo u zaborav. Underground etikete su važne za razvoj scene i davanje prilike novim umjetnicima.

Postoji publika koja traži novu i drugačiju glazbu, te su spremni istraživati.

Hrvatska elektronička scena nudi brojne mogućnosti za underground izdavačke kuće. Uz kvalitetnu glazbu, prepoznatljiv identitet i upornost, Aceton Music i slične etikete mogu pronaći svoje mjesto na sceni i doprinijeti njezinom razvoju.

Koliko je danas teško biti nezavisni label u svijetu digitalnog izdavaštva, gdje streaming servisi dominiraju? Kako se Aceton Music nosi s tim izazovima?

Puno radimo a ne očekujemo ništa! ( smijeh )

Biti nezavisni label u svijetu digitalnog izdavaštva gdje streaming servisi dominiraju, nosi specifične izazove, ali i nove mogućnosti.

Streaming servisi isplaćuju relativno male iznose po streamu, gotovo ništa. Za nezavisne labele, koji nemaju resurse velikih izdavačkih kuća, teško je generirati značajne prihode samo putem streaminga.

Konkurencija je ogromna. Streaming servisi su prepuni glazbe, pa je teško izdvojiti se i doći do šire publike. Algoritmi streaming servisa često favoriziraju poznate izvođače i mainstream glazbu. Nezavisni labeli se moraju boriti protiv tih algoritama.

Nezavisni labeli imaju manju kontrolu nad načinom na koji se njihova glazba prezentira na streaming servisima. Ne mogu se uvijek birati naslovnice, playliste ili druge elemente koji bi mogli pomoći u promociji.

Ukratko, Aceton Music, kao i drugi nezavisni labeli, mora biti kreativan, proaktivan i uporan u korištenju svih dostupnih alata i strategija za uspjeh u današnjem digitalnom svijetu. Fokus na kvalitetu glazbe, izgradnja odnosa s fanovima i pametno korištenje digitalnih platformi su ključne.

Vaša izdavačka kuća njeguje širok raspon žanrova, od minimal techna do drum and bassa. Mislite li da je takva žanrovska raznolikost prednost ili ponekad izazov u izgradnji prepoznatljivog identiteta labela?

Volio bih da samo izdajemo deep techno, Detroit techno i minimal techno, da kroz te žanrove imamo prepoznatljiv identitet. No u našim krajevima nema puno takvih producenata, pa sam se zato odlučio na raznolikost. Raznolikost je izazov!

Raznolikost privlači širu publiku. Ako imate glazbu u više žanrova, vjerojatnije je da ćete pronaći slušatelje koji vole barem dio glazbe.

Raznolikost  omogućuje da se eksperimentira i pratiti promjena u ukusima publike, koja se možete prilagoditi novim trendovima i žanrovima.

Raznolikost otvara više mogućnosti za suradnju s različitim umjetnicima i labelima

Različiti žanrovi mogu nadahnuti jedni druge. U izdavačkoj kući s raznolikim katalogom, umjetnici eksperimentirati sa stilovima.

Ako jedan žanr nije popularan, drugi može preuzeti vodstvo. Raznolikost koliko povećava toliko i smanjuje rizik.

Teže je izgraditi prepoznatljiv identitet labela jer ljudi često povezuju labele s određenim zvukom. Ako imate širok raspon žanrova, može biti teško definirati što predstavlja vaš label.

Budući da je ciljana publika raznolika, potrebno je uložiti više napora i sredstava u marketinške kampanje kako bi se dosegnule ciljane skupine.

Ukratko, ključ je u pronalaženju ravnoteže. Žanrovska raznolikost može biti velika prednost, ali samo ako se njome mudro upravlja.

Mnogi labeli postaju “filtar” između umjetnika i publike. Koliko je za vas važno da Aceton Music ne bude samo platforma za izdavanje, već i edukativna zajednica za umjetnike?

Kao izdavačka kuća, mislim da je važno da Aceton Music bude više nego samo platforma za izdavanje. Edukativna zajednica za umjetnike bi bila fantastičan dodatak našoj viziji.

Uključivanje edukativne zajednice u našu strategiju bi nam omogućilo da se diferenciramo od ostalih izdavača koji se samo fokusiraju na izdavanje.

U okviru zajednice, umjetnici bi mogli dijeliti svoje iskustva, ideje i iskustva s drugim umjetnicima, što bi im pomoglo u razvoju njihovog stila i zvuka.

Koliko su danas važni fizički formati poput vinila? Je li to samo nostalgija ili smatrate da postoji nova generacija slušatelja koji cijene taj ritual slušanja glazbe?

Fizički formati poput vinila doživljavaju renesansu u današnje vrijeme, i to iz nekoliko razloga. Nije samo nostalgija u pitanju, iako ona svakako igra ulogu.

Za mnoge ljude, ritual slušanja vinila je dio užitka. Od biranja ploče, stavljanja na gramofon, pažljivog spuštanja igle do pregledavanja omota albuma, i krckanje ploče ima svoju draž, to je mnogo više od pasivnog slušanja glazbe.

Vinili su vizualno privlačni. Omoti su ponekad s umjetnička djela koje i kolekcionari često izlažu. Posjedovanje vinila je ponos DJ-a.

Da, postoji nova generacija slušatelja koji cijene ovaj ritual. Mnogi mladi ljudi su ponovno otkrili vinile, privučeni estetikom, kvalitetom zvuka i osjećajem vlasništva koji dolazi s fizičkim formatom, toga nema u digitalnom formatu.

Nova generacija slušatelja ne vidi vinil samo kao starinski format

Mnoga glazbena izdanja ne izlaze digitalno, nego izlaze na vinilu, često s ekskluzivnim sadržajem, bonusima ili posebnim izdanjima, i to je privlačno.

Ponovo je trend porasta prodaje vinila, što nije samo posljedica starije publike koja se vraća starim navikama. Mnogi mladi ljudi, koji su odrasli u digitalnom dobu, otkrivaju čari te čarobne plastike.

U svijetu instantne digitalne konzumacije, vinil nudi sporiji, promišljeniji pristup glazbi. To je svojevrsni otpor prema brzom tempu modernog života koji nudi stres. Mogu osobno potvrditi da vinil opušta i vraća nas u nekadašnje sporije, ljepše razdoblja života.

Ukratko, nova generacija slušatelja ne vidi vinil samo kao starinski format, već kao način da se angažiraju s glazbom na dubljoj razini, uživaju u estetskom i taktilnom iskustvu, te se povežu s vinyl svijetom.

Organizirali ste jedan od prvih techno partyja u regiji 1993. i vodili prvu radio emisiju posvećenu rave sceni. Kada usporedite te početke s današnjom scenom, što se najviše promijenilo – u pozitivnom i negativnom smislu?

Organizacija prvog partyja i vođenje emisije o tome, i to sve u ranim 90-im, tada je predstavljalo pionirski posao. Bilo je puno toga novo, uzbuđenje je bilo ogromno!

Tada sam radio kao DJ u noćnom klubu. Uvijek me je vuklo da nešto organiziram. Bio sam sam u tome jer ostali DJ-evi nisu imali sluha za takvo nešto i još uvijek su bili na staroj disco muzici. Sve im je to bilo novo i nepoznato. Normalno, vlasnik nije dao takvom eventu prostora za vikend.

Dogodilo se to u srijedu, i ta noć se je zvala, kako drugačije nego TECHNO PARTY.

Na moje iznenađenje, došlo je možda 50-ak ljudi. Bili su nabrijani na Prodigy, nosili su medicinske maske i tamne naočale.( smijeh ) Super mi je to bilo za vidjeti, bila je to sretna srijeda.

Puštao sam tada, Mayday ( Westbam, Marusha, Mark Oh,… ), Tribal Gathering ( CJ Bolland, Sven Vath, Colin Dale, Dave Angel, Mark Spoon,… ), Underground Resistance ( The Final Frontier,Blake Baxter , Jeff Mills, Robert Hood, Mike Banks,.. ) Trance Nation ( Jam & Spoon, Casseopaya, Silver, Carl Cox,.. ).

Radio emisija na ilegalnoj radio postaji, ( koju je kasnije inspekcija zatvorila ) u potkrovlju jedne zgrade u centru grada. Postaja se zvala Radio Top. Emisija koju sam vodio imala je ime Rave Stage, a emitirala se u večernjim satima.

Čini mi se od 22h-24h, također se puštala elektronička glazba iz tog vremena po koju sam morao odlaziti u Austriju ili Njemačku ne bi li je puštao na radiju. Svaku emisiju tj jednom tjedno, (četvrtak koliko se sjećam) dolazila je friška njemačka tehnjava, mada je tu već bila i detroitska spika.(  mig )

Bili su to onda nova vremena za neke neshvaćene, nove i drugačije ljude.(  smije )

Kako je rad u vinyl shopovima oblikovao vaše razumijevanje glazbe i industrije? Vidite li povratak tog modela, ili su digitalne platforme nepovratno preuzele tržište?

Takvo iskustvo često pruža dublji uvid u različite žanrove, povijest glazbe i važnost fizičkog medija. Ljudi koji dolaze u vinyl shopove često traže savjete i preporuke, a ja sam imao priliku nesebično dijeliti svoje znanje i strast prema glazbi.

Što se tiče povratka modela vinyl shopova, hmmm, teško pitanje. Vinyl shopovi su često i društvena središta koja okupljaju ljude.

Iskreno, volio bih da se to dogodi, no bojim se da tako nešto vise nema budućnost i isplativost da bi se održalo da se ne bi otišlo u dugove, pričam o vinyl shopovima elektroničke glazbe, da ne bi bilo zabune.

Danas su svi shopovi online, imate stream, poslušate i naručite sto vas veseli. Takvi shopovi danas mogu djelovati iz jedne sobe.

Vinyl shopovi će privlačiti zaljubljenike u glazbu koji cijene fizičke kolekcije

Jedino neki novi model shopa, da je kafić i unutar kafića dodatno prodaja vinyla  elektroničke glazbe + online shop vinyla, po mogućnosti dobra lokacija i veći grad. Jedino tako bi mogao opstati shop tog tipa.

Digitalne platforme i online prodaja, definitivno je preuzela igru na tržištu, i bojim se da je fakat nepovratno.

Ipak, digitalne platforme ostaju dominantne u smislu dostupnosti i praktičnosti. Streaming servisi omogućuju slušanje širokog spektra glazbe bilo kada i bilo gdje, što je teško nadmašiti.

Izgledno je da će se oba modela nastaviti razvijati paralelno, pri čemu će vinyl shopovi privlačiti zaljubljenike u glazbu koji cijene fizičke kolekcije, dok će digitalne platforme pružati brzi pristup i raznovrsnost.

U tom smislu, smatram da je moguće da će vinyl shopovi doživjeti određeni povratak, ali ne kao potpuno zamjensko rješenje, već kao dopuna digitalnom svijetu.

Što biste voljeli ostaviti kao naslijeđe Aceton Musica? Kako biste željeli da ljudi jednog dana govore o vašem labelu?

Nisam o tome nikad tako daleko razmišljao. Bilo bi čarobno da ljudi o Aceton Musicu govore kao o prostoru koji je poticao inovacije, različitost i kvalitetu u glazbe, naslijeđe koje odražava strast prema glazbi.

Da se pamti kao label koji je prepoznao i promicao nove umjetnike i njihove jedinstvene vizije; povezivao ljubitelje glazbe i umjetnike unutar labela što bi bio još jedan važan aspekt naslijeđa.

Da label bude prepoznat kao prostor gdje se ljudi okupljaju, surađuju i dijele svoje strasti prema glazbi, nesebično dijele svoje znanje pomažući jedni drugima.

U konačnici, volio bih da ljudi govore o Aceton Music, kao o labelu koji je ostavio trag na glazbenoj sceni, koji je bio izvor inspiracije i podrške, te koji je slušao i poštovao  publiku i umjetnike bez obzira jesu li unutar labela ili ne.

Neka Aceton Music bude zapamćen kao svjetionik kreativnosti i strahopoštovanja prema elektroničkoj glazbi.