Dr. Motte: PLUR je izvorni duh house i techno kulture
Razgovarali smo s tvorcem Love Paradea koji je formirao kultni status Techna u Berlinu – Matthias Roeingh aka Dr. Motte
Što se tiče elektroničke glazbe, prošao je gotovo sve. Od globalnog uspona Acid Housea pa sve do Love Parade od 1,5 miljuna posjetitelja. Trenutno radi na projektu "Rave the Planet", (poboljšana verzija Love Paradea) te na tome da se techno glazba pri UNESCO uvrsti u nematerijalnu kulturnu baštinu Njemačke.
1. Berlin – najveći europski grad tradicije, kulture, moći, hedonizma…i techna! Što je preteča tehno glazbe u Njemačkoj? Gledajući povijesno, kako je Techno dobio na značaju?
Dr. Motte: Zapravo je počelo prije sto godina. Tada su se stari koncepti života i svjetonazori raspali. Ljudi su željeli biti slobodni i individualno se razvijati. Odjednom se pojavio novi način slikanja, stvaranja glazbe, pisanja, plesa itd. U 1920.-ima Berlin je bio svjetska prijestolnica slobodne, raznolike kulture. Zato su u Berlin dolazili umjetnici iz cijelog svijeta. To je potom uništio fašistički, a tada sveprisutni i službeno organizirani nacionalsocijalizam koji je bjesnio u Njemačkoj od 1933. do 1945. godine. Umjetnici su klevetani ili paradirani ili zabranjeni, knjige su spaljivane u javnosti i još mnogo toga.
1968. godine studenti su izašli na ulice kako bi protestirali za mir, sudjelovanje i oslobođenje od još uvijek postojećeg nacističkog osjećaja. Sporazum četiri sile oko Berlina i poseban položaj grada i situacija, kao što su nepostojanje Bundeswehra, jeftine najamnine, neizvjesna budućnost itd., doveli su mnoge kreativne ljude u Berlin. Od kasnih 1970-ih u Berlinu postoji dobra klupska kultura i velika kreativna scena. 1988. održani su prvi acid house partyji, koji su se tijekom godina razvili u techno. Padom Berlinskog zida 1989. godine, ubrzo se otvorio veliki broj praznih zgrada, a time i otvorenih prostora. Pojavili su se novi klubovi i događanja u kojima se svirao samo techno. DDR je ekonomski uništen. Političari i vlasti morali su se reorganizirati. Nova elektronička glazba dala je priliku mnogima da se uključe i stvaraju. U normalnim uvjetima do danas. Mjere COVID19 trenutno uništavaju mnogo i traumatiziraju mnoge kreativne ljude koji su gradili egzistenciju više od 30 godina. Studija je pokazala da, u normalnim uvjetima, berlinski klubovi ostvaruju godišnji promet od 1,5 milijardi eura.
2. Tehnološkom revolucijom, u ovoj post modernoj šizofreniji zadnjeg desetljeća, elektronička glazba dobila je na ogromnom značaju u cijelome svijetu. Da li je techno glazba 90-ih također bila mainstream kao i danas?
Dr. Motte: Od početka je techno glazba bila transnacionalna, participativna glazbena kultura. Techno se uvijek komercijalno plasirao od 1990-ih. Producirano je puno glazbe za puštanje na radiju ili za ulazak na top liste. To nema apsolutno nikakve veze s klupskom kulturom. To je bio slučaj i s tzv. Neue Deutsche Welle u Njemačkoj 1980-ih. Danas samo velike diskografske kuće, portali za streaming, veliki izdavači i nositelji prava zarađuju od glazbe. Umjetnik najmanje od svega. Zato se umjetnik mora koncertirati i nastupati da bi zaradio barem honorare. To je sustav kao u srednjem vijeku. Umjetnik postaje ministrant. Nažalost, političari to još uvijek ne razumiju. Ovu klupsku kulturu u Njemačkoj opisujemo kao plesno veselje. To pokazuje koliko je malo prave glazbe koju stvaraju umjetnici ili specifičnosti techno kulture stiglo u današnje društvo.
3. Kako komentirate razvoj elektroničke opreme vezane uz dj-ing i produkciju. Je li suvremena oprema ipak sve promijenila?
Dr. Motte: U osnovi, sve se stalno mijenja. Ništa nije trajno u ovom svemiru. Dobro je da postoji tako velik izbor tehničke opreme. Često, međutim, upotreba nije uvijek orijentirana na korisnika. Pioneer je, na primjer, stvorio standard u klubovima i festivalima i tako dominira tržištem. Ova dominacija također osigurava da se stare tehnike mogu izgubiti, kao što je puštanje na gramofonima. Ima i drugih proizvoda koji su bolji. Mislim da je dobro što postoje zapisi u visokoj nekompresiranoj kvaliteti zvuka. U klubu se ne pušta mp3. Ovaj format nije dizajniran za to. Puno se toga dogodilo i za nastupe uživo. To se sada može promjeniti uz malo truda. Na kraju je uvijek na dotičnom glazbeniku da odluči kako će svoje pjesme predstaviti na događanjima.
4. U ovim teškim i neizvjesnim vremenima, ples bi trebala biti ceremonija, liječenje duha i tijela, a u Berlinu su ga trenutno zabranili. Koji je vaš stav prema rigoroznim zakonima?
Dr. Motte: Klupsku kulturu, u kojoj se svake večeri i svakog vikenda organizira glazbeni program s umjetnicima, te iz tog razloga ljubitelji glazbe žele sudjelovati i podijeliti je s drugima, vlasti i političari doživljavaju kao svojevrsnu plesnu zabavu poput kockarnica i porno kina. Zbog toga postoje predrasude političara i vlasti. Puno je kritika o tome kako se rješava pandemija. Nažalost, umjetnici su oduvijek bili svoji na svome i bez glasa, a grupa za zagovaranje glazbenika koji ne mogu izvoditi svoja djela sada jako pati od toga i već je prestala s glazbom jer trenutno ne može živjeti od glazbe. Velik dio društva diljem Europe trenutno nema perspektivu. Osim toga, najmanje 80% slobodnjaka pružatelja usluga za događaje bilo koje vrste više nije aktivno u sektoru događanja. Za događanja 2022. to znači velike napore da se događaji uopće organiziraju. Organizatori trenutno ne mogu pronaći kvalificirane radnike i trenutno su jako prezaposleni. Takvo preopterećenje moglo bi mnoge događaje zauvijek onemogućiti. Rješenje se ne nazire.
Foto: Daniel Biskup/Salz und Silber
5. Kroz zadnje dvije godine osjetila se ogromna razlika u cijelome svijetu vezano za kulturu općenito, te da kultura može preživjeti sama od sebe. Po vašem mišljenju, može li glazba živjeti i funkcionirati sama od sebe? Postoji li mogućnost da će možda u budućnosti koncerti, partiji, festivali biti besplatnog tipa? Je li to čista kulturološka utopija ili postoje smjernice već sada?
Dr. Motte: Planiranje i provedba događaja je skupa. Kako bi to trebalo funkcionirati ako se ne naplaćuje ulaznica? Sigurnosni zahtjevi također postaju sve skuplji. Osim toga, postoje minimalni higijenski uvjeti i zakonski okviri. Tada biste mogli planirati održivi, klimatski neutralan događaj. Zatim se moraju platiti porezi i planirati daljnja događanja. Ako se prostor iznajmljuje za određenu namjenu, a zatim vlada donese zakon da se nikakvi događaji ne smiju održavati, klub nema prihoda za pokrivanje svojih troškova, kao što je najam, itd. Osim toga, umjetnici, DJ-evi, pružatelji usluga sa zaposlenicima, timom koji vodi klub i događanja, također ne zarađuje novac za pokrivanje troškova koje svi imaju. Ako država onda ne plaća naknadu, kako plaćati najam 2 godine za nešto što nije dopušteno, a za što je iznajmljen prostor? Srećom, postoji presuda u korist zakupaca namjenskih prostora za vrijeme trajanja pandemije u Njemačkoj koja se može primijeniti.
6. Kako bi najjednostavnije objasnili što je to glazbena festivalska/parada i koji je njezin cilj?
Dr. Motte: Festival je obično organizirani događaj koji traje nekoliko dana na kojem umjetnici predstavljaju svoj rad i umjetnost. Glazbena parada ili techno parada je mimohod većeg broja ljudi po zacrtanoj ruti, s pratećim vozilima, s kojeg se pušta glazba DJ-a ili live nastupi uz moćne glazbene sustave. Ljudi koji sudjeluju, žele sudjelovati u ovom obliku glazbene izvedbe zajedno s drugima.
7. Smatrate li da je termin PLUR aktivan i danas ili se povijest promijenila?
Dr. Motte: PLUR je izvorni duh house i techno kulture. Ljubitelji ove glazbe samo se žele okupiti kao zajednica i biti mirni jedni s drugima i svaki na svoj način da budu zajedno i zajedno slave ovaj oblik glazbene kulture. Prema svima se postupa s poštovanjem. Svatko želi i smije biti ono što želi. Većina se osjeća kao da su konačno stigli kući. Svi žele isto. Ples uz techno.
8. Od kud sama inspiracija i ideja za projekt "Rave The Planet" te da li je moguća pozitivna budućnost organizacije?
Dr. Motte: Pokretanje novog izdanja Loveparade u Berlinu je nešto što su nas mnogi ljudi iznova pitali. U 2019. smo sjeli i pitali se kako to učiniti i kako to učiniti bolje. Osnovali smo neprofitnu organizaciju Rave The Planet (RTP) GmbH i izašli na tržište u siječnju 2020. To nam je dalo puno pažnje za naše ciljeve.
1. vratiti duh Parade ljubavi u Berlin kao tehno paradu
2. postići priznanje techno kulture kao nematerijalne kulturne baštine od strane UNESCO-a. Rad se temelji na donacijama. Zbog pandemije Covid-19 donacije za Rave The Planet su u padu za gotovo 100%. To traje već skoro dvije godine. U procesu smo razvoja novih koncepata. Svi koji bi nas htjeli podržati mogu to učiniti putem www.ravetheplanet.com. Hvala unaprijed!
9. Kako teče proces uvrštenja techno glazbe u Berlinu u nematerijalnu kulturnu baštinu?
Dr. Motte: Dvije godine smo istraživali što je posebno u ovom obliku glazbene kulture. Zatim smo to uključili u prijavu UNESCO-u u Njemačkoj. Zatim smo zahtjev predali krajem studenog 2021. Želio bih zahvaliti svima koji su pomogli u ispunjavanju ove prijave.
10. Techno nije samo žanr elektroničke glazbe već nešto puno dublje. Možda klišej pitanje, ali za čovjeka koji je posvetio život elektroničkoj sceni, što je za vas techno kroz povijest? Gdje mu je preteča i gdje mu je možda kraj ili tranzicija u neku drugu formu?
Dr. Motte: Za mene se u suštini radi o ispunjenju kroz glazbu. Prekrasna elektronika glazba može ispuniti svu moju čežnju. To je moj život. Zahvalan sam svemiru što mi je omogućio da živim ovaj život.
11. Kao zadnje pitanje, možete li možda nabrojati neke ključne i najdivnije trenutke na Love Paradeu općenito?
Dr. Motte: Ispisali smo povijest. Proživjeli smo ludilo. Različiti smo i mi smo obitelj. Zaista smo se zabavljali i doživjeli najbolje dane u životu. Nije moglo biti bolje. Mi smo sanjari i mi radimo. Upravo smo to željeli, biti sretni kao ljudi i plesati zajedno uz techno glazbu.