Od LADO Electra do Folklorelektra: Glazbena alkemija Hrvoja Crnića i Borisa Harfmana koja spaja tradiciju i suvremenost

HR Electro dvojac – Hrvoje Crnić Boxer i Boris Harfman, cijenjeni multiinstrumentalisti i producenti, stekli su renomiranu reputaciju spajanjem elektroničke glazbe s tradicionalnom hrvatskom glazbom i plesom.

Njihova suradnja počela je s idejom da tradicionalnu glazbu približe mladima kroz suvremeni izričaj, što je naposljetku rezultiralo suradnjom s ansamblom LADO i njihovim zajedničkim debitantskim albumom “LADO Electro” koji je objavljen 2003. godine. Album je postao jedno od najposebnijih globalnih elektroničkih izdanja, spajajući pulsirajuće ritmove, drum ‘n’ bass elemente i zvučne pejzaže s procesiranim hrvatskim pjevanjem i instrumentima. Njihova suradnja s ansamblom LADO traje više od 20 godina, a album “2.0 Memorabilium” iz 2018. godine pokazuje kontrastne kreativne pristupe, s Crnićevim otvorenim i jasnim zvukom te Harfmanovim složenim, procesiranim skladbama.

Hrvoje Crnić i Boris Harfman nisu stali samo s jednim projektom graditi glazbeni most između tradicije i suvremenosti već su pokrenuli i projekt Folklorelektro pod kojim su u suradnji s Kolo Slavujem, još jednim hrvatskim tradicionalnim ansamblom, objavili album “Kolectrified” 2022. godine.

Djelovanje HR Electra zapaženo je i na drugom kraju svijeta, a nedavno ih je novinar Anil Prasad intervjuirao za najdugovječniji internetski glazbeni portal Innerviews. U sklopu opsežnog intervjua Crnić i Harfman su se osvrnuli na svoju dosadašnju karijeru i podublje objasnili svoje kreativne procese, a djeličak intervjua prenosimo u nastavku.

Kako ste se vas dvojica prvi put povezali i što vas je potaknulo na zajednički rad?

Crnić: Povezalo nas je slično razmišljanje o tradicionalnoj i elektroničkoj glazbi. Skladao sam “Croatia in Flame,” antiratnu pjesmu stvorenu u teškim ratnim vremenima. Bila je vrlo popularna i uspješna u širenju istine o Hrvatskoj svijetu.

Projekt LADO Electro imao je svog prethodnika u mom autorskom radu kroz album “Futura”. Na neki način, to je bila moja pozivnica. “Futura” je bila vrlo uspješna i dobro prihvaćena. Označio sam je kao ambient-ethno-drum ‘n’ bass. Još uvijek se sluša u određenim krugovima, a dijelove iz nje koristim i u drugim projektima. Često koristim svoje prepoznatljive zvukove gdje god mogu, poput omiljene gitare ili efektnog pedala. “Futura” je zapravo poput moje osobne iskaznice. Moj drugi solo album “Mediterran” iz 2001. također ima glazbu povezanu s LADO Electrom. Bio je to soundtrack za kazališnu predstavu “Krvava svadba” temeljenu na fantastičnom tekstu Federica Garcíe Lorce.

Paralelno, Boris i ja osnovali smo HR Electro kao skladateljsko-producentski duo. 2002. godine HR Electro zajedno s ansamblom LADO postaje projekt LADO Electro, a mi smo započeli snimanje debitantskog albuma. U studiju sam uvijek slijedio originalni obrazac korištenja vokalne linije ili tradicionalnog instrumenta kao osnove. Cilj je bio očuvati bit zvuka i ne ugušiti ga, već ga podržati elektronikom. Moje prethodno iskustvo u skladanju soundtrackova dalo mi je prirodan smjer.

Zajednička ideja svih sudionika bila je stvoriti djelo koje će hrvatsku tradicijsku baštinu predstaviti na novi i svjež način

Harfman: Zajednička ideja svih sudionika bila je stvoriti djelo koje će hrvatsku tradicijsku baštinu predstaviti na novi i svjež način. Do tada je ovaj materijal uglavnom bio predstavljen kroz folk, rock ili jazz. Osim Hrvoja, najsličnija glazba onome što radimo bio je rad grupe Legen, a danas Mojmir Novaković s Kriesom.

Odabrali smo neke skladbe iz bogatog opusa LADO-a i počeli istraživati i eksperimentirati s vokalima ovog moćnog ansambla. U studiju smo snimili zbor, izdvojili uzorke i krenuli na posao. Radeći na materijalu, odlučili smo se posvetiti dekonstrukciji postojećih skladbi, mijenjajući ih uz maksimalno poštovanje prema njihovim izvorima. Posvetili smo se atmosferi glazbe, osnovnim melodijama i tekstu. Potom bismo rezali, lijepili, filtrirali i modulirali. Na sve to dodali smo plesni ritam. Tako je nastao album LADO Electro. Postao je jedno od najboljih etno i plesnih izdanja hrvatske diskografije.

Koji su ključni elementi za besprijekorno spajanje elektronike i tradicionalnih instrumenata?

Crnić: Što se tiče mog skladateljskog pristupa, ključ je “graditi kuću od krova prema dolje”. Počinjem od tradicionalnog elementa – poput solo vokala, fraze zbora ili melodije tradicionalnog instrumenta – i gradim strukturu ispod njega. Na neki način skladam unatrag i prilagođavam se glavnom tradicionalnom elementu u budućoj pjesmi.

Harfman: Ključ za početak je dobro poznavanje svih tih komponenti. Također, važno je imati poštovanje prema tradicionalnim instrumentima. Zapravo, poštovanje prema tradiciji kao takvoj. Zatim je potrebno stvoriti dobru ravnotežu između elektronike i ostalih komponenti. Uz to, trebate unijeti dio svoje duše i emocija u elektroniku. Mislim da su to ključni elementi.

Kakve su bile reakcije na debitantski album?

Harfman: Reakcije su bile više nego pozitivne. Izvan Hrvatske reakcije su u međuvremenu bile rijetke, ali također pozitivne. Hrvatska je mala zemlja s vrlo nepoznatom diskografijom. Većina kritika dolazila je iz susjednih zemalja poput Slovenije, Austrije, Mađarske i Italije. Ostali su postupno otkrivali ovaj projekt s vremenom. Njihove recenzije bile su pozitivne.

Bez obzira na činjenicu da je prošlo gotovo 21 godinu od prvog albuma, on zvuči bezvremenski. Pretpostavljam da to znači da je dobar. Mišljenja mladih su različita, uzimajući u obzir njihove sklonosti i sve što im je danas dostupno. No uglavnom su reakcije i dalje vrlo pozitivne. Lijepo je vidjeti mlade kako pjevaju narodne pjesme uz elektroniku na našim koncertima. To je bio jedan od glavnih ciljeva.

Ostajemo jedinstveni na hrvatskoj elektroničkoj sceni

Ostajemo jedinstveni na hrvatskoj elektroničkoj sceni. LADO Electro također je utjecao na odabir narodnih pjesama koje smo koristili u nekim drugim projektima. Bilo je i pokušaja kopiranja našeg rada, što mi je drago. Za sada smo još uvijek drugačiji, kako u LADO Electro projektu, tako i u novom projektu Folklorelektro.

Da je LADO Electro bio poznatiji izvan Hrvatske, možda bi potaknuo druge glazbenike i skladatelje da koriste hrvatsku glazbu kao inspiraciju. Sigurno bi bili iznenađeni koliko je taj materijal raznolik i bogat. Uzmimo, na primjer, Lisu Gerrard i The Mystery of Bulgarian Voices. Njihov zajednički projekt popularizirao je bugarske narodne pjesme.

Koncept “Kolectrified” i razlika u odnosu na LADO Electro?

Crnić: Ideju smo dobili surađujući s Kolom Slavuj, nadregionalnim folklornim ansamblom Gradišćanskih Hrvata, prekogranične manjinske skupine. Ansambl predstavlja hrvatsku etničku skupinu u cjelini, kako prema podrijetlu članova, tako i prema repertoaru od Austrije, preko Beča i cijelog Gradišća, do zapadne Mađarske, Slovačke i Moravske. Bilo je potpuno drugačije raditi na albumu u odnosu na LADO Electro.

Harfman: Na “Kolectrified” smo obradili samo narodne pjesme Gradišćanskih Hrvata iz Austrije te dijelova Mađarske i Slovačke. Za nas je to nastavak glazbenog istraživanja, ali u suradnji s drugim folklornim skupinama. Ovo je bio naš doprinos očuvanju te baštine, a željeli smo i hrvatskoj publici predstaviti lijepe pjesme ove zajednice koje rijetko ili nikada nemaju priliku čuti.

Što budućnost nosi?

Harfman: Trenutačno se fokusiramo na daljnji rad s projektom Folklorelektro u suradnji sa ženskom skupinom Zwizde iz Zagreba, uz planove za istraživanje tradicijske glazbe drugih naroda.

Folklorelektro će se s DJ setom predstaviti na dodjeli nagrade Ambasador, koja će se održati u petak 13. prosinca u KUC Travno u Zagrebu. Za nadolazeću dodjelu već je potvrđen nastup disco fenomena Groovetastic, a uskoro će biti otkriven cijeli bogati glazbeno-umjetnički program.