Vedran Meniga o klubu Dva Osam: -Ljudi odlaze oduševljeni, sa osmijesima na licima-

Stilski i vizualno veoma zanimljiva kombinacija riječi i mašte, da. Pretpostavljamo da će tako biti i u samom novo uređenom klubu koji se transformirao u nadamo se najboljem svjetlu i energiji bivšeg kluba. Jabuka je nekoć bila kultni klub za mnoge žanrovsko raspršene alternativce koji su provodili noći i noći u Zagrebu. Popričali smo s glavnim voditeljem i organizatorom kluba Vedranom Menigom te doznali detalje i buduće kreacije u samome klubu.

1.    Koji su početci oko materijaliziranja ideje za transformaciju kluba DVA OSAM nakon Jabuke?

Hm, prije bi rekao 'nadogradnju', nego 'transformaciju'. Nadogradnju pošto ponovno pokrećemo, i kreativno nadograđujemo prostore kluba koji je sinonim za domaću alternativu. To je ujedno bilo propisano i uvjetovano u natječaju Grada Zagreba na koji smo aplicirali, i potom ga dvaput osvojili, ali bilo bi tako i bez tog natječaja. Novo ime kluba DVA OSAM pojavilo se nakon želje prošlih zakupaca da ne koristimo staro, a pravi počeci su naša znanja, vještine i iskustva koje nakupljamo od kada smo se počeli baviti ovim poslom, prije punih 30 godina.

2.    Pošto je Jabuka bila žanrovski podosta ovisna o rock sceni, kakav je program za  DVA OSAM?

Pet programskih smjernica uvjetovano je natječajem, to su: koncerti, slušaone, filmski, književni, i edukacijski programi. Uvjetovano je i da slušaone minimalno jednom mjesečno moraju njegovati prepoznatljivu tradiciju kluba (gothic, dark, electro). Vidiš nema rock [smijeh] Vjerovatno aludiraš na 90e, kad je klub radio dosta svirki, i vodio kućni record label, sa nekoliko antologijskih izdanja objavljenih u to doba. U svakom slučaju, kao što se može vidjeti iz dosadašnjeg rada kluba, program je bogat, i dinamičan. Radijske emisije i video podcasti Pozitivan ritam, sa zanimljivim gostima i pred publikom su utorkom, kao i filmovi srijedom, koji su također besplatni. Četvrtak je dan za koncerte, vikend za clubbing, slušaone, ili party. I to ništa nije isključivo. Naravno kroz klub u redovitim intervalima dijelom predstavljamo i programe vlastitih kreativnosti, kao i imena koja imaju aktualna izdanja na našoj etiketi PDV, te ine suradnje sa mnogima s kojima radimo duži niz godina, konstatno otvarajući nove vidike.

3.    Smatraš li da je Zagreb trenutno u dobroj poziciji i situaciji sa sadržajima noćnog života za alternativce?

Trenutno nikako. Inače nikad nije bila totalna katastrofa, a pred pandemiju je počelo ići na bolje.

4.    Planirate kroz tjedni program mnoge kulturno-umjetničke sadržaje poput slušaona, edukacija, radionica i filmskih projekcija, od kud ideja za tjedne aktivnosti?

Ponavljam da bi ih radili u svakom slučaju, jer 'pravi' klupski život ne odvija se samo u sitne noći vikendima, 'pravi' klub živi svaki dan. I noć.  Mada su u ovom slučaju navedene aktivnosti uvjetovane i natječajem.

5.    Na koje rizične faktore organizator kluba mora unaprijed biti spreman unatoč globalnoj pandemiji?

Pa valjda da ne bankrotira, i da cijeli posao ne nestane. Vremena su užasno komplicirana i zahtjevna, i po našim iskustvima, treba biti spreman na sve, i prilagođavati se naglim i iznenadnim promjenama na dnevnoj razini. I to promjenama koje u kontinuitetu ne poboljšavaju situaciju, već se ista stalno pogoršava. Uopće je glupo objašnjavati koliko je zajebano organizirati npr. elektroničke evente do ponoć. Ili da su covid potvrde u najboljem slučaju prepolovile publiku, iako je realnije da je to sad 3 ili 4 puta manje publike. A ova zadnja mjera od 100 dozvoljenih posjetitelja ne dopušta ništa više od pustog preživljavanja za simbolične nadnice, ukoliko obavljaš više stvari istovremeno. Ali nama je bolje i tako, nego ne raditi ništa i čekat bolje dane. Ovo nije ni prva ni zadnja kriza u našim životima, a krizu treba prebroditi.

6.    Pošto će se sad napraviti žanrovski kontrast klubova nekadašnje Jabuke i DVA OSAM, što misliš kakav će biti feedback publike? Da li zagrebačka publika voli promjene? Izaći van komfora i osjetiti drugačiji vibe?

Gle, ma nije ti to sad ultra preveliki žanrovski kontrast. OK, možda bivši klub nije realizirao previše programa zadnjih godina, ali bilo bi glupo da DVA OSAM 2022. donosi isti program kao 80ih ili 90ih. Što se feedbacka publike tiče, taj prostor je mnogim generacijama Zagrepčana dio odrastanja i emocija, i to se ne smije ignorirati. Mi to jako cijenimo, na to pazimo, i u tom smjeru osjećamo odgovornost. Pa svi smo mi u jednom dijelu 'djeca Jabuke', svi smo dolazili tu x puta, i to je također utjecalo na nas u našim formativnim godinama.

Problem za društvo je što domaći jal često dominira, i u vremenima prije pandemije, a kamoli sad nakon dvije godine što su ljudi zatvoreni doma, a dobili su najbolje platforme za prigovaranja i kritiziranja. Svako misli da ima pravo napisati šta hoće, i ono što je još gore – velika većina misli pritom da nešto zna i da je u pravu, a nitko pojma nema. To je postala svakodnevnica, i sastavni dio svijeta u kojem danas živimo.

Dakako da smo svjesni svih tih stvari, ali nas ne usporavaju, naprotiv. Uzimajući sve to u obzir, feedback publike je fenomenalan, i kao takav raste iz dana u dan. Nismo imali ni jednu lošu večer u klubu od otvorenja, i ljudi odlaze oduševljeni, sa osmijesima  na licima.
A nije to samo kod zagrebačke publike, ljudi smo općenito najprilagodljivije životinje, navika nam je zajebana stvar, i nekad nam se teško odreći nečeg na što smo navikli. Pogotovo nečeg što traje duži niz desetljeća, i veže više generacija. Ali na svu sreću se ponovno brzo naviknemo, nakon šta se odviknemo.

7.    Nevezano uz klub, kako trenutno funkcionira label „Pozitivan Ritam“ te imate li možda koje druge ideale za slijedeće festivalsko ljeto?

Pozitivan ritam je organizacija, a label je PDV. Ideala ima previše, a planova za iduće ljeto još više, dobar dio je već najavljen, npr. 20. Seasplash festivala na Martinskoj, Outlook i Dimensions ponovo u Tisnom, a dosta toga još slijedi. Do tada smo svakodnevno aktivni, na više punktova, i sa prosječno 50 događanja mjesečno samo u Zagrebu. Ostanite na vezi.

8.     Pretpostavljamo da se već radi punom parom za sljedeću Martinsku sezonu u Šibeniku, možeš li nam ukratko objasniti kako to da je glavna festivalska špica „Punta Christo“ u Puli zamijenjena Martinskom u Šibeniku? Je li Punta Christo zauvijek zatvorio vrata za festivale?

Nije zamijenjena, proširena je. Martinska nema kapacitete za prihvat broja publike kao što ima Fort Punta Christo, koji nije zatvorio vrata za festivale i ostale ideje, i za kojeg će nadolazeće vrijeme pokazati koliko, i na koji način će nastaviti iskorištavati svoj potencijal.

9.    Kad globalna pandemija prođe (nadamo se čim prije) hoće li općenito glazbena scena biti zauvijek promijenjena ili će se sve vratiti svojim korijenima i početcima?  Da li je došlo novo doba za umjetnost?

Jedan sam od onih koji predviđaju da više neće biti onako kako je bilo prije pandemije, što ne mora nužno značiti da će biti lošije. Ipak, prije svega se pokazalo nemogućim i nezahvalnim bilo šta predviđati, jer nikako ne ispada onako kako bismo htjeli. Jednostavno se treba boriti i živiti s tim.