Glazbena industrija danas (7. dio)

Kupac je dugo vremena bio „prisiljen“ kupiti cijeli nosač zvuka iako mu se na njemu sviđala samo jedna pjesma i to po cijeni koja nije određena zakonima slobodnog tržišta nego oligopolom velikih izdavača.

Internet je kroz jednostavnost dijeljenja datoteka, društvenih mreža, blogiranja te pretplatnih glazbenih servisa (Spotify, Pandora..) potpuno promijenio način na koji ljudi kupuju (ili nezakonito preuzimaju) glazbu, a veliki izdavači umjesto da se prilagode i otkriju nove prilike, uporno odbijaju prihvatiti promjene. U današnjem svijetu ograničenje besplatnog dijeljenja datoteka znači manju zastupljenost u virtualnom prostoru koja u konačnici rezultira štetom po izvođače velike labele.

Veliki izdavači tako su primjerice zajednički sa bitnim akterima filmske industrije lobirali zakone (SOPA- Stop Online Piracy Act) kojima su potencijalno mogli narušiti slobodan internet kakvog poznajemo. Međutim, prijedlozi takvih zakona naišli su na masovan otpor diljem svijeta. Internetski giganti Google, Facebook i Wikipedia (među ostalima) podržali su zabrinute mase, a provedba zakona odgođena je na dulje vremensko razdoblje što je očuvalo internet kao opće dobro.

Bitno je i za spomenuti da su izdavačke kuće ovog sustava nositelji svih autorskih prava, odnosno stvarni „vlasnici“ glazbe izvođača iz svog kataloga. Sva zarada proizašla iz radijskog emitiranja, autorskih obrada i prodaje nosača zvuka u najvećoj mjeri pripada izdavaču, a to ukazuje na zastarjelost, te nepoštenost opisanog poslovnog odnosa.

Prednosti:
•    velika financijska moć
•    dobra poznanstva u branši
•    utjecaj na medije
•    niža cijena proizvodnje i distribucije

Nedostaci:
•    loš odnos prema glazbenicima
•    tretiranje glazbe kao „proizvoda“
•    sporo prihvaćanje promjena i novih tehnologija
•    ugovori nepovoljni za glazbenike
•    preuzimanje autorskih prava
•    fokusiranje na glazbu „za mase“
•    sve slabiji tržišni rezultati