5 knjiga koje svaki plesofil mora pročitati

Ovdje je sve od reizdanja klasika do istraživanja dance arhitekture. Pa pet odabira po preporuci dDa Schoola i mladoga trans pisca iz Chicaga Noaha Fieldsa:

FABULOUS: THE RISE OF THE BEAUTIFUL ECCENTRIC BY MADISON MOORE (2018)
Dr. Madison Moore vrlo lako je najcool doktor kojega is ikada susreo. S Yale doktoratom i fokusom na studije performansa, popularnu kulturu, glazbu i modu, Madison je na svom alma mater fakultetu postavio kolegij Dance glazba i noćna kultura u New Yorku, a kada ne predaje šanse su da ćeš ga zateći za pultom.

Ova knjiga šetnja je kroz sve sjajno, kroz inventivnost ulične mode, svijet klubova, umjetnost queer zajednice i nacionalnih manjina, a Madison "fabulous" definira kao politički modus vizualne samo ekspresije za marginalizirane skupine. Na stranicama ćete pronaći sve od osobnih sjećanja, preko intervjua i fotografija, kao i povijesti koja gleda stvar iz višestrukih kutova. Tu su i osobni eseji o recimo Princeu i njegovom nekonformitetu spolovima, razgovor s DJ-om Shaun J. Wrightom o Berghainu i "četverodimenzionalnoj glazbi"…

THE HOUSE OF IMPOSSIBLE BEAUTIES BY JOSEPH CASSARA (2018)
Inspiriran klasičnim dokumentarcem ballroom kulture  "Paris is Burning" nastaje debitantski roman s tonom srca kroz fiktivne portrete članova njujorškog drag kolektiva House of Xtravaganza u 80-ima i 90-ima, no pomiče se iza šljokavih zastora kako bi pokazao svakodnevne borbe, nade i razočaranja. Dijalozi su glatka petarda eksplozivne drame njujorškog govora inficiranim portorikanskim naglaskom dajući natruhu osjećaja kao da si unutar španjolske telenovele. Prvo će vas nasmijati, a kada spustite stražu dirnuti brzim padom u tragedije AIDS krize koja je na kraju prethodnog stoljeća pomela zajednicu.

MORE BRILLIANT THAN THE SUN: ADVENTURES IN SONIC FICTION BY ESHUN KODWO (1999)
Posebno reizdanje za 20. godina od prve objave remek djela koje se kreće linijama afrofuturističke elektroničke glazbe. Pisanje je i dalje eklektično električna sinkopa rečeničnog ritma u mikseru s glazbenom kritikom, sci-fi natruhama i postmodernističkim filozofskim digresijama u kiborštvo. Ono što gospodin Kodwo radi je da lovi budućnost kroz zvuk. Teorija ovdje ne spašava glazbu već stvara novu filozofiju kroz "svijest pulta".

Svaki pisac nosi svoje snage, a Kodwo ima supermoć literarnog opisivanja zvuka u homfonijama igre riječima, kao kinetički transkript onoga što bi čuo iz zvučnika. Rečenice su uglate, ponekad djeluju kao spazam u ustima, dok neologizmi bujaju u novoj revoluciji u svrhe zvučnika. Ovo je zvučni inženjering pisanja. Ako si ikada želio da ti riječi otvore nove sposobnosti slušanja ovo je tvoj jesenski literarni odabrani otrov.

THE MUSIC: A NOVEL THROUGH SOUND BY MATTHEW HERBERT (2018)
Matthew Herbert je i DJ koji je uz pomoć crowdfundiranog izdavača Unbounda stvorio roman koji se može opisati i kao imaginarni konceptualni album, a protagonist priče je  – zvuk. Primjenjujući umjetnost mixanja na pisanje djeluje kao da čitaš "beat matching" kada se za jednu emociju međusobno povežu disparatne globalne situacije i momenti, iskustva s čitavog životnog spektra. Ova knjiga je zasićena, gusta, poetička i jaka, no stilistički najimpresivniji dijelovi mogli biti oni koji govore o cijenjenu tišine kroz oči onoga koji pronalazi tom u svemu.

NIGHT FEVER: DESIGNING CLUB CULTURE FROM 1960-TODAY
MATEO KRIES, JOCHEN EISENBRAND, CATHARINE ROSSI I KATARINA SERULUS (2018)
Ova knjiga nastaje kao dodatak izložbi u Vira Design Muzeju u njemačkom Weil am Rheinu prikazujući noćne prostore kao mogućnosti bijega, eksperimenta i sudjelovanja  te prolazi kroz najznačajnije momente klupske kulture u prethodnih 50-ak godina, gledajući noćni život kao zasebnu institucionalno priznatu umjetničku formu. Knjiga je vrlo vizualne prirode i uključuje arhivske fotografije, letke klubova kao i njihove tlocrte, a prolazi i povijesti i intervjue iza scene s vlasnicima klubova i dizajnerima, stavljajući utjecaj noćne kontrakulture u pravi kontekst. Linije ove hidre prelaze granice umjetničkih ogranaka i govore i o međudjelovanju i međusobnom oplođivanju plesne kulture i suvremene umjetnosti gdje su klubovi mjesta slobodnog eksperimentalnog rizika, umjetničke i socijalne ekspresije. Klub je ovdje i medij i lokalitet umjetnosti.
{youtube}g3KKg2JmtyU{/youtube}