Korak bliže RoboCop-u – Sony donosi pametne leće!
Za većinu onih koje je posjetila okrutna (i mutna) vila kratkovidnosti, dalekovidnosti, astigmatizma ili sličnog sasvim je uobičajena dnevna praksa rastvoriti pospano oko i ugnijezditi u njega leću.
Tehnološki div Sony ovaj maleni ritual odveo je na sasvim novu high-tech razinu s novim kontaktnim lećama začuđujućih performansi. Nova tehnologija omogućuje ti da pohraniš i zatim iznova pustiš video događaja koji gledaš, da video pohraniš na samu leću, a ima i opciju auto fokusa.
Svaka nova tehnologija postaje produžetak ljudskog, čekić je produžetak ruke, parni stroj amplificira snagu, telefon je produžetak glasnica, www. oponaša mozaičku strukturu kolektivnog mentalnog prostora. Gotovo da nema organa ili ljudske sposobnosti koja nije nadograđena novim, konstatno napredujućim, instancama tehnološkog.
Sony je tako zatražio patent za sasvim novi proizvod, intrigantnu potencijalnost leće opremljene sićušnom kamerom koja se aktivira namjernim treptajem. Fascinatno je da je u leću samu ugrađen mehanizam koji procesuira i razdvaja svakodnevne slučajne treptaje od onoga koji je načinjen namjerno kako bi leća započela sa snimanjem.
Kako je navedeno u molbi za patent:
Poznato je da je uobičajeni period treptaja od 0.2 do 0.4 sekunde tako da možemo reći da ako period prelazi 0.5 sekundi radi se o svjesnom treptaju koje se razlikuje od uobičajenog (nesvjesnog) treptaja."
Svakako tehnologija je tek u inicijalnim fazama. Što kada samo na nekoliko sekundi zatvorite kapke, da ih odmorite, uživate li u spektakularnoj Schwarcwaldici, ili u nekim (khm khm) drugim situacijama? Ovo svakako još ostaje na repertoaru za rješavanje i radi se na kalibriranju koje će prepoznati namjerni treptaj kojim aktivirate high tech mogućnosti leće, no tehnologija je svakako fascinantna.
Svaka genijalna ideja nastaje na leđima stare i najbolje ideje su one koje uzmu 70% starog koncepta i uvedu 30% laserski preciznih inovacija. Tako ni koncept inteligentnih leća nije sasvim nov, već je nova stepenica postojeće ideje. Novo nije nužno uvijek i bolje, nasuprot onome što bi logika konzumerizma sugerirala, osim što ovoga puta jest. Iako je Samsung već umočio prst u ovu pitu, Sonyjev dizajn je podigao uloge. Dok su Samsungovi prvi eksperimenti s inteligentnim lećama pohranjivali podatke snimanja na eksternu memoriju, uređaj odvojen od leće, Sony je napravio skok kojim se podaci pohranjuju na samu leću.
A napajanje? Kako zakon očuvanja energije kaže da ona ne nastaje iz ničega i kako nikada ne nestaje u ništa, već se samo konvertira iz jednog oblika u drugi, tako je Sony odlučio iskoristiti piezoelektrične senzore za svoj energetski izvor. Sada za nas koji nemamo diplome elektroinženjerstava ovo bi značilo da leća mehaničku energiju oka kao što su sila i tlak pretvara u električnu. Dakle, sam čin micanja oka napaja leću. Energija će nastajati elektromagnetnom indukcijom na ovoj sićušnoj razini tj. elektricitet nastaje provlačenjem vodiča kroz magnetno polje. Pokoji konkretni problem još visi u zraku, tehnologija nije još savršena, ali bazični principi su provjereni i funkcioniraju.
Kako je natjecanje surogat majka napretka tako će ovaj proces biti višestruko ubrzan samom količinom tehnoloških tvrtki na kompetitivnom slobodnom tržištu. Dok pametne leće i njihove snimke tvojih vlastitih sjećanja ne stignu na police ostaje ti živjeti najbolje što možeš i oslanjati se na svoj subjektivni mesnati, za auto focus siromašniji, mozak, ali čini se da je budućnost puno bliže no što smo mislili.