Kvantno računalo 100 milijuna puta brže?

 

Vojske muškaraca i žena, znanstvenika, matematičara, inženjera, filozofa i vizionara koji su gubili oči nad proračunima i teorijama upustili su se u avanturu onoga za što je čovjek sposoban, gradeći ono što je tisak tada nazivao prvim "velikim mozgom". Mogućnosti koje je imalo čudovište od 27 tona koja je cijevima, žicama i procesorima zauzelo golemu prostoriju, zanemarive su u svjetlu novog www univerzuma u kojem ti provodiš svoje dane dok nosiš svo znanje u džepu negdje u noosferi iza blještećeg touch screena.

 

No čini se da plešemo digitalni step na pragu jedne sasvim nove priče. Misliš da je tvoje računalo brzo? Ha! Kada uroniš u kvantno ono što smatraš uobičajenim prestane vrijediti, a prvi prst u pitu umaču baš giganti Googlea i NASA-e. Na NASA-inom eventu u Ames Research Centru objavljeno je kako se D-Wave kvantno računalo, kupljeno 2013., u eksperimentima pokazalo 100 milijuna (da, milijuna) puta brže od današnjeg jedno-jezgrenog računala. Pred oba računala postavili su jednaki kompleksni problem optimizacije i čini se da je novi kvantni momak pomeo pod sa starosjediocem. Za tehnički potkovanije detalji su dostupni u MIT Technology Review reports ili na Googleovom istraživačkom blogu.

 

Koja je razlika za nas koji nemamo diplome računalnih tehnologija? Tvoje tradicionalno računalo funkcionira na principu binarnog jezika sastavljenog od nepreglednog mora 0 i 1 u kojima je ukodirano sve njegovo ponašanje. Kao da imaš samo da-ne sklopku koja gradi kompleksne mozaike. Nasuprot tome, kvantno računalo ove bitove podataka drži u supostojanju obojeg, ista frakcija je simultano i 1 i 0, što mu omogućava da provodi mnogo više operacija istovremeno i paralelno troši manje energije.

 

Kvantno računalo po svojoj inicijalnoj zamisli načinjeno je kako bi rješavalo kompleksne probleme s golemim brojem varijabli i kako bi od svih ponuđenih rješenja pronašlo najbolje. No baš ovaj podatak probudio je i one koji nisu tako skloni odmah početi pljeskati NASA-inim i Googleovim objavama. Matthias Troyer, professor Švicarskog Federalnog Instituta za Tehnologiju, nije opovrgnuo superiornu brzinu kvantnog računala, ali je napomenuo kako rezultati nisu u potpunosti ispravni već su pristrani jer su oba računala dobila problem koji se rješava algoritmima specifično dizajniranima za kvantno računalo, što D-Waveu daje ne fer prednost. Da se radilo na drugačijoj bazi kvantno računalo bi vjerojatno izgubilo nekoliko nula iz pozadine brzine i pokazalo se oko stotinjak puta bržim.

 

Kako god okreneš, nevjerojatno doba za biti živ. Oni koji revolucije žive rijetko su toga svjesni uronjeni u njihove epifenomene, jer revolucije se takvima pokazuju tek u retrospektivnom bacanju pogleda unazad. No tehnologija ipak danas eksponencijalnom brzinom rasteže opnu mogućeg. Svakako, šanse su da bi elastična opna mogla puknuti i opaliti nas po prstima, no bol je dio procesa učenja. To samo znači da rasteš! Tko zna, za koje desetljeće od sada prsti koji vam prenose vijest će možda isto raditi iza ekrana napajanog jednom sasvim novom revolucijom.