Povijest smileya u rave kulturi!
Sve što ti ponekad ostaje u žrvnju svijeta je da se nasmiješ i hodaš dalje s glavom gore, pa kao jedan pročišćeni simbol dobre energije, samo krug s dvije male točke i zarezom, žuto lice smileya preuzelo je srce rave kulture.
Kasne su 80-e i u Velikoj Britaniji cvate acid house pokret dok simultano žuti nasmiješeni krug postaje njegova poluslužbena maskota koja se pojavljuje kao retro jeka i u današnjim partyjima, recimo David Vincent iz Sankeysa najavio je serijal partyja naziva Dance 88/89 s postavom koji je više manje tko je tko VB acid housea, a UNDRGRND Sounds je izdao paket naziva They Call it Acid s smileyem suvereno ugniježđenim na coveru.
Photo by Count Chris on Unsplash
No kada je priča započela? Davne 1963. kada je grafički dizajner Harvey Ross Ball stvorio simbol za tvrtku State Mutual Life Assurance Company kako bi podigao moral zaposlenika. Dizajn je bio gotov u 10 minuta i za to je dobio 45$, ali to je bio malo modificirani oblik smileya "s očima kao rastegnutim kružnicama, gdje je jedno veće od drugoga, i ustima koja nisu bila savršeni oval". Njegov savršeno simetrični brat kojeg poznajemo nastao je 1970. kada su braća Bernard i Murray Spain okačila ovo lišce na bedževe uz natpis "Have a nice day". U roku od dvije godine prodali su 50 milijuna bedževa i proširili se i na šalice, papir, naušnice, privjeske za ključeve, narukvice… Smiley je bio savršen simbol doba koje je donijelo ideje slobode, hedonizma i eksperimenta.
Novo značenje nadolazi iskorakom u digitalno kada je Carnegie Mellon Universityjev kompjuterski odjel u svom online sistemu kao preteči interneta 1982, na nagovor Scotta E. Fahlmana prihvatio prvi emoticon – :-). Do 1998. emoticon je postao emoji zahvaljujući Shigetaku Kuritau, koji je za japansku telekom tvrtku NTT Docomo ubacio malene sličice u poruke kako bi privukli teenagere i nastalo je 176 simbola, među kojima i smiley.
1987. nastaje nova party noć u dvorani u istočnom Londonu. Britanska novinarka Louise Gray opisuje kao je došla, sjela i da joj se u krilu odjednom stvorila djevojka koja joj je razvukla lice u osmijeh, rekla"Be Happy !" i odskakutala. Rampling je zajedno s drugim Dj-ima Velike Britanije uskoro po povratku s Ibize, gdje se na rođendanu Paula Oakenfolda plesalo na otvorenom dijelu Amnesije uz zvuke Dj Alfreda i MDMA, osnovao Shoom i smiley postaje njegovo obilježje. Rampling je podijelio kako ga je pokupio od modnog dizajnera Barnsleya kada ga je vidio prekrivenog smiley bedževima i shvatio da je to ono što je tražio.
U Americi je acid house bio samo jedan od žanrova, ali u VB je krajem 80-ih preuzeo čitavu scenu pogotovo nakon objava 1988. o Shoomu i sličnim klubovima u časopisima The Face i i-D. Do sredine 1988., kako je acid house pokret rastao, smiley se proširio na način usporediv jedino s Beatles manijom, pa se zatekao na majicama, vezicama, zviždaljkama…
Ista godina donijela je i nekoliko s acidom povezanih smrti i uslijedila je moralna panika – Top of The Pops je stavio moratorij na sve što u sebi nosi riječ acid, , Top Shop je zabranio prodaju majica sa smileyem, The Sun je samo tri tjedna nakon što je predavao svoje majice scenu usporedio s "putem u pakao", partyji su postali meka za racije. Dok je početak 90-ih u Velikoj Britaniji značio neminovno policijsko gašenje partyja u Americi je tek počinjalo i smiley se povezivao s čitavom rave kulturom. Čak je i Richie Hawtin napomenuo: "Imao sam hlače koje su bile prekrivene smileyima. To je bilo prilično loše."
Do sredine 90-ih smiley se na američkoj sceni posebno profilirao kao dio na 303-icu pogonjenog acida i happy hardcorea, za koji su se specijalizirali labeli poput recimo Moonshinea i Profile Recordsa, no danas ćeš smileya uglavnom zateći kao prekrasno sjećanje na jedno drugo vrijeme kao što je recimo bilo na drugom izdanju Detroit Electronic Music Festivala (sada Movementa) s riječima na velikom ekranu koje su pitale prisutne "Sjećate li se 1989.?". Čak je i fabric u svojoj #savefabric playlisti kao vizual borbe uveo modificiranog smileya gdje je logo kluba zamijenio desno oko – prkosni prgavi čin bunta koji seže do iskona rave kulture, simultano kao pobuna i nostalgija za jednim čišćim i nevinijim vremenom početaka.
