Rezime biografske knjige o Aviciiu, autora Mansa Mosessona

Iskreno istraživanje sramežljivog mladića koji je postao DJ superzvijezda osvjetljava njegov uspon do slave i mnogostruke čimbenike koji su utjecali na njegovu smrt u dobi od 28 godina. Tim Bergling – švedski DJ i producent poznatiji kao Avicii počinio je samoubojstvo u Muscatu (Oman), travanj 2018. u dobi od samo 28 godina.

Najgore se dogodilo kada su stvari izgledale dobro

Uspješna, ali problematična zvijezda elektroničke plesne glazbe (EDM) povukla se s neumornih turneja 2016. kako bi se usredotočila na svoju dobrobit. Odviknuo se od opioida koje su mu liječnici prepisivali kada su napadi pankreatitisa (upala ili infekcija gušterače) izazvani alkoholom doveli do iscrpljujuće boli, a kasnije i operacije. Redovito je komunicirao s terapeutom; često je bio okružen prijateljima iz djetinjstva; donirao u dobrotvorne svrhe; i meditirao.

Nakon što je prešao put od stvaranja glazbe iz zabave do stvaranja pjesama uz etablirane zvijezde kao što su Coldplay i Nile Rodgers, Bergling je radio na novom materijalu zbog kojeg je bio uzbuđen. Dokumentarac o njegovom meteorskom usponu i njegovoj razini stresa – Avicii: True Stories – emitiran je 2017., naizgled sa sretnim završetkom. Kada se pojavio na Netflixu, „True Stories“ je odjeknuo daleko izvan klupske kulture, nadjačavajući postojeću javnu raspravu o mentalnom zdravlju izvođača.

Biti zvijezda – uvijek je imalo visoku cijenu. Osim uobičajenog hedonizma, sati koje je ambiciozni, traženi EDM DJ morao ispunjavati bili su naporni: više svirki u jednoj noći, ponekad u različitim zemljama ili vremenskim zonama uz stalna putovanja (posebno je to bilo teško za Berglinga koji je imao fobije od leta) i oskudnu osnovnu brigu o sebi. Godine 2019., anonimna knjiga insajdera iz industrije, The Secret DJ-a, zašla je još dublje u ludost ovog životnog stila.

Tim: The Official Biography of Avicii prepričava Berglingovu priču, dodajući značajan kontekst i napade boli: roditelji Klas i Anki Bergling glavni su izvori. Knjiga koju je napisao švedski novinar Måns Mosesson i preveo američki akademik Brad Harmon, pomalo razrogačenih očiju otkriva kako se odrasli bore s ekstremima mladosti, od World of Warcrafta – opsesije mlađeg Berglinga – do divljeg zapada klupske kulture, kroz opsjednuti perfekcionizam digitalnog stvaranja glazbe.

Knjiga uspijeva dočarati Berglinga, vilenjačkog dječaka s plakata za hiperkomercijalni EDM koji je želio biti shvaćen ozbiljno kao umjetnik. Sramežljivi, znatiželjni, tvrdoglavi mladić koji se bojao da će dobiti rak, patio je od ozbiljnih akni i socijalne anksioznosti, što je utjecalo na njegovo samopouzdanje.

Zanimanje za ezoteriku navelo je Berglinga da se nazove po posebno kaznenoj zoni budističkog pakla. Završio je u nečem takvom.

Mosesson je imao pristup Berglingovom dnevniku rehabilitacije i gotovo svima u njegovom životu – bivšim djevojkama, prijateljima iz djetinjstva, kolegama superzvijezdama DJ-ima, psihoterapeutima. Autor je također bio upućen u Berglingov digitalni život – tekstove, e-poruke i postove; razinu intimnog pristupa biografi su do sada sigurno samo sanjali. Berglingov bivši menadžer, Arash Pournouri, odbio je sudjelovati. Nakon Berglingove smrti, internetsko mišljenje vrtjelo se oko nemilosrdnog rasporeda kojim je rukovodio Aviciijev menadžment. No, u nedavnom intervjuu, Bergling stariji bio je specifičan u oslobađanju od krivice Pournourija, s kojim se njegov sin pomirio, i želio je ispitati širu sliku glazbene industrije, nastojeći ukazati na brže intervencije oko mentalnog zdravlja.

Ovdje nema instinktivnih zaključaka, samo iskrenost i kontekst: pritisak, i vanjski i unutarnji, apsolutno je igrao ulogu u Aviciijevom raspletu, kao i američki skandal s opioidima na recept. Kako se knjiga približava svom mučnom kraju, Mosesson nudi niz čimbenika koji su utjecali na samoubojstvo 2018. Iako je izbacio gotovo sve ostalo, Bergling je i dalje pušio mnogo trave. Knjiga govori o tome kako podmuklo – ili iznenada – psihoza može utjecati na korisnike THC-a. Bergling se uključio u transcendentalnu meditaciju, kojoj je pripisao smanjenje tjeskobe. Ali on bi satima intenzivno meditirao, nestrpljiv da brzo postigne prosvjetljenje. U porukama svom terapeutu povjerio je da je postao zbunjen nečim što se činilo poput bujice opažanja. U isto vrijeme, Bergling je svojoj majci poslao poruku, pun ljubavi i uzbuđenja zbog selidbe iz LA-a natrag u Stockholm.

Nakon Berglingove smrti, mnogi od njegovih najbližih suradnika tražili su pomoć za svoje probleme i ovisnosti. DJ-ev otac posebno želi da se riječ "samoubojstvo" koristi u odnosu na njegovog sina; da otvoreno progovorimo o onome što dobrotvorna organizacija za mentalno zdravlje (Tim Bergling Foundation) koju su osnovali u sjećanje na Aviciia pozivajući se na „globalnu zdrastvenu krizu“.

Tim: The Official Biography of Avicii autora Månsa Mosessona (preveo Brad Harmon) izdaje Sphere (20£). Možete je kupiti ovdje.

Izvor: The Guardian