U crkvi iz 11. stoljeća srednjovjekovna pjesma “O Fortuna” izvedena je u elektroničkoj verziji
800 godina nakon nastanka pjesme, “O Fortuna” i dalje inspirira nove generacije umjetnika
Jedna od najpoznatijih skladbi klasične glazbe, O Fortuna, ima fascinantno porijeklo koje seže gotovo 800 godina unatrag. Izvorno, to je bila srednjovjekovna latinska pjesma napisana u 13. stoljeću kao dio zbirke Carmina Burana, anonimne kolekcije pjesama koje su uglavnom tematizirale sudbinu, ljubav i životne užitke.
O Fortuna je posebna jer izražava žalbu na nepredvidivu prirodu sudbine, koja utječe i na bogove i na smrtnike u duhu rimske mitologije. Pjesma snažno oslikava cikličku prirodu sreće – kako ona uzdiže i ruši pojedince u nepredvidivom vrtlogu života.
Godine 1935., njemački skladatelj Carl Orff adaptirao je pjesmu u veličanstvenu glazbenu kompoziciju koja je postala jedan od najprepoznatljivijih klasičnih komada svih vremena. Njena dramatičnost i moćan ritam često su korišteni u filmovima, reklamama i pop-kulturi.
Danas, 800 godina nakon nastanka pjesme, O Fortuna i dalje inspirira nove generacije umjetnika. Najnoviji primjer dolazi od glazbenika Le Blanc, koji je stvorio modernu elektroničku interpretaciju ove bezvremenske teme.
Prostor je dodatno obogaćen impresivnom umjetničkom instalacijom vizualnog umjetnika Jeremie Bellot
Njegova verzija donosi suvremeni zvuk, zadržavajući mističnu snagu originala, spajajući povijesno i futurističko u jedno iskustvo.
Posebno značajan trenutak ovog umjetničkog putovanja dogodio se u veličanstvenoj opatijskoj crkvi iz 11. stoljeća u Francuskoj (Abbatiale Notre-Dame, Beaugency), gdje je elektronička verzija O Fortune doživjela premijeru.
Prostor je dodatno obogaćen impresivnom umjetničkom instalacijom vizualnog umjetnika Jeremie Bellot koja je dodatno pojačala dojam mistike i sudbinske neizvjesnosti.
Ovaj projekt pokazuje koliko je umjetnost bezvremenska – drevni stihovi i melodije pronalaze novo ruho u suvremenom kontekstu, dokazujući da inspiracija ne poznaje vremenske granice.
