Vrata Tresora u stalnom postavu berlinskog muzeja
Kulturni artefakt ono je što nastaje u kulturi, za kulturu, njenim trenutnim sredstvima i u njenom specifičnom trenutku u vremenu odražavajući jednu eru, sabijajući njene sentimente kao značajni fizički objekt koji stoji za imaterijalno značenje.
Tresorova vrata čine baš ovo. Stoje kao ulazna točka, spomenik i monolitu nalik forma, čuvar prolaza u berlinsku nabujalu techno kulturu 90-ih. No, techno je imao zapravo poprilično uobičajenu krivulju kretanja slijedeći sudbinu svake inicijalno subverzivne kulturalne prakse koja preživi test vremena jer u sebi nosi nešto vrijedno za zajednicu – pa od preuzimanja mračnih skladišta, napuštenih prostora kao novonastalih lokaliteta slobode i mladosti nakon pada berlinskog zida techno traži i specijalizirane klubove poput Tresora u kojima underground suobitava s mainstreamom grada, da bi naposljetku kada potreba za subverzijom nestane ustoličenjem prakse kao legitimne, techno postao sasvim sposoban migrirati s podija u muzejske anale koji ispituju i njegov širi politički, socijalni i kulturalni značaj.
Pa su tako svoj šešir raveu skinuli već i Muzej moderne elektroničke glazbe u Frankfurtu i izložba koja specifično cilja jedno bogato desetljeće "Nineties Berlin" u Alte Münze.
Sada je došlo vrijeme i da prestižni berlinski Humboldt Forum primi techno u svoja njedra kao jednako vrijednu liniju razvoja jednoga grada i njegove povijesti, rugajući se u lice staroj percepciji muzeja kao mjesta za mrtve stvari. No, umjesto uspavanih izblijedjelih eksponata, restauriranih starina, u svijetu impotentnih artefakata i ostataka značenja muzeji, posebice oni berlinski, sada gaze u stvarne tokove svog grada postajući njegovi suvremenici, a ne smireni starci koji gledaju svijet kako prolazi. Pa ovom linijom jedan od najpoželjnijih novih izložaka u trajnom postavu bit će vrata Tresora, kluba koji je oblikovao generacije ne samo berlinskih već i svjetskih ravera.
Pa nekoliko zanimljivih činjenica onoga što su sve vrata vidjela: U 20-im godinama prethodnoga stoljeća golema masivna vrata služila su kao bi štitila sefove s polozima koji su se nalazili u podrumu Wertheim robne kuće. Nakon što je robna kuća uništena 1955. vrata su stajala beskorisno sve dok prostor nije obnovljen i postaju razdjelnica i prag koja u ranim 90-ima odjeljuje panoramu urbanog Berlina od bujanja techna koje se odvija s druge strane. Humboldt Forum o vratima je rekao: "Danas nas vrata podsjećaju na pulsirajuću party kulturu 90-ih i stoje kao simbol slobodnih gradskih prostora, koji su omogućili rađanje žive kulturne scene. Ovaj objekt zaista reflektira događajima bogatu povijest Berlina". Za više detalja direktno s muzejske stranice skok ovdje.
Ako još nisi učinio ništa da te se upiše u kulturne pejzaže tvoga grada, opusti se, značenje se uvijek upisuje retroaktivno. Ni jedna vrata nisu znala da svojom škripom pišu povijest.
